Manifestacija “Posuško lito” od ovoga malog hercegovačkog grada svake godine pravi središte kulture Hercegovine. Festival klapske pisme, koji je u sklopu spomenute manifestacije, još je jedan uspješan projekt koji se provodi u Posušju. O festivalu, ali i o stanju u općini smo razgovarali s načelnikom Brankom Bagom.
•Načelniče Bago, što možemo ove godine očekivati od Festivala klapske pisme u Posušju?
Festival klapske pisme koji je prošle godine pokrenut u općini Posušje jedini je u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj imamo Festival klapske pisme u Omišu, imamo jedan sličan festival u Crnog Gori, i u BiH je to festival u Posušju. Pokazao se kao pogođen projekt ako je suditi po prošlogodišnjem, ali i ovogodišnjem odazivu i ljudi i medija. Sve se događa u sklopu bogatog programa Posuškog lita i sve se događa na Trgu hrvatskih branitelja u jednom prekrasnom ozračju. Ove godine nastupa 21 klapa, što samo pokazuje ozbiljnost i razinu festivala. Veliki poticaj ovome je i podatak kako je generalno pokroviteljstvo prihvatio predsjedatelj Predsjedništva BiH prof. dr. Dragan Čović.
•Tko sve dolazi na ovaj festival ove godine?
Što se tiče same publike možemo reći kako dolaze iz svih bližih mjesta, ali i iz regije. Tu je s nama i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić koji dolazi sa širokom ekipom. Tu je i niz drugih gostiju koji će biti s nama ovih dana. Što se tiče samih klapa, one dolaze iz Hrvatske, Crne Gore i BiH. Imamo i jednu klapu iz Bugojna, što nam je posebno drago.
•Kako ste zadovoljni samim Posuškim litom? Ima li i ove godine velikog koncerta na trgu?
Što se tiče samog Posuškog lita, imamo više od 40 raznih događaja. Ulaznice se ne naplaćuju, svi su pozvani. Drago mi je što mogu reći kako treću godinu zaredom imamo veliki koncert na Trgu hrvatskih branitelja. Prije dvije godine smo imali Zabranjeno pušenje, prošle godine Opću opasnost, a s ponosom mogu najaviti kako nam ove godine dolazi legendarno Prljavo kazalište. Koncert je planiran 13. kolovoza i očekujemo odličnu feštu, od 6000 do 7000 ljudi. Posušje se predstavlja u dobrom svjetlu.
•Kakva je situacija u općini? Mislim na financije, funkcioniranje općine...?
Tu je priča manje-više standardna. Imamo manjak prihoda, dugovanja iz prošlosti dolaze na naplatu i s tim imamo problema. Doslovno vodimo borbu sa svim tim problemima. I organizacijski i financijski. Malo smo uspjeli financijski se stabilizirati, organizacijski smo dosta digli razinu u učinkovitost ljudi u javnoj upravi, ali ima tu još prostora za napredovanje i na tome ćemo svakako raditi. Bit će promjena, uvođenja reda, nekih novih navika. Prioritetna nam je zadaća bila uređenje našeg gradića i okoline i mislim da se tu jasno vide promjene i vide se uspjesi. Ono na čemu sada radimo jeste da u našim ruralnim područjima započnemo neke procese, oživiti poljoprivredu i stočarstvo.
•Što se konkretno radi na tim poljima?
U zadnje vrijeme imamo i tu dosta uspjeha. Konkretno, pozitivan primjer je povećanje obradivih površina. Trend je sadnja smilja koja se pokazalo kao jako dobra investicija. Ove godine imamo više od 250 duluma zemlje pod smiljem, a očekujem kako ćemo iduće godine imati oko 500 duluma posađenih površina smilja. Ekonomska isplativost je velika i mi kao općina usmjeravamo ljude u tome smjeru, pokušavamo im pomoći i ohrabriti ih. U tome smislu smo osnovali jednu poljoprivrednu zadrugu kroz koju zajedno s našim Odjelom za razvoj pokušavamo dosta toga uraditi i pomoći ljudima. Da imamo malo više financijskih sredstava bilo bi puno bolje, ali što je tu je.
•Kakvo je stanje s odlaskom ljudi s ovih područja? Je li stanje dodatno pogoršano otvaranjem tržišta rada zemalja Europske unije prema hrvatskim državljanima?
Nažalost, imamo negativan trend da nam ljudi odlaze vani raditi, ali tu ne možemo ništa. To je stvar tržišta i nemoćni smo. Problem je još vidljiviji od 1. srpnja kada su ukinuta ograničenja za hrvatske državljane. Dodatni broj ljudi je otišao vani. Kod nas je mnogo nezaposlenih i ljudi ako dobiju priliku za posao vani, odmah idu. Mi pokušavamo zajedno s gospodarstvenicima nešto uraditi kako bismo zaposlili što više ljudi i ostavili ljude ovdje. Država je takva kakva jeste i malo toga možemo
•Mnogo truda je uloženo u poslovne zone u Posušju. Kakvo je tu stanje, ima li zainteresiranih tvrtki koje planiraju neka nova ulaganja?
Naše poslovne zone se razvijaju. Imamo dvije uređene poslovne zone, a radi se na daljnjim unapređenjima. Imamo niz tvrtki koje grade i onih koje planiraju graditi. Zemljište dajemo po simboličnoj naknadi od 1 euro po četvornom metru samo kako bi privukli ljude. Veliki pomak je i naš granični prijelaz koji je prekategoriziran u viši rang tako da se preko njega u budućnosti može odvijati promet putnika i roba. Zajedno s Upravom za neizravno oporezivanje BiH radimo na proširenju graničnog prijelaza. Radimo ono što možemo kako bi projekt što brže bio završen i kako bismo našim gospodarstvenicima olakšali poslovanje barem u ovome dijelu. Nadamo se kako će sve ove aktivnosti dovesti do jedne drugačije slike Posušja. “Posuško lito” i ostali projekti u drugim društvenim sferema pokazuju kako ovaj kraj ima mnogo talentiranih, sposobnih ljudi koji su spremni raditi, ostati ovdje, graditi ovo društvo. Mi ćemo učiniti sve kako bi pomogli te napore, stvorili bolje uvjete za život i doprinijeli jačanju općine i u konačnici uvjerili ljude kako se ovdje može ostati i opstati.