Stalni sezonski radnik u 6 mjeseci nerada zaradi više od 7 tisuća maraka

Stalni sezonski radnik u 6 mjeseci nerada zaradi više od 7 tisuća maraka
14.09.2024.
u 12:34
Pogledaj originalni članak

Do 31. svibnja 2024. godine za boravak i rad u Hrvatskoj izdane su 18.503 dozvole državljanima BiH. Turistički djelatnici okupirali su hotele, restorane, kafiće..., a poslodavci za njih imaju samo riječi hvale. No sezona stiže do samoga kraja. Brojni srednjoškolci koji su radili na moru već su se vratili u školske klupe, studenti će uskoro, a pravo je pitanje što će oni kojima je to bio osnovni posao i koji se sada moraju snalaziti za dalje. Naime, mnogi od njih iskoristit će pravo biti stalni sezonski djelatnici jer ih se poslodavci ne žele tek tako odreći, a i radnicima je to odlična ponuda.

Zakonska regulativa

A kako se u Hrvatskoj definira stalne sezonce. - Osobe koje su u kontinuitetu radile najmanje 6 mjeseci, a ne dulje od 9 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu (najmanje 6 mjeseci). Navedeno obuhvaća i osobe koje u kontinuitetu rade najmanje 6 mjeseci, a ne dulje od 9 mjeseci unutar istog koncerna, odnosno kod poslodavca i s njim povezanim osobama na području Republike Hrvatske. Prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), mjera "stalni sezonac" omogućava financijsku podršku radnicima koji rade sezonske poslove i nemaju osiguranu plaću ni kontinuitet mirovinskog osiguranja tijekom dijela godine. Cilj mjere je osigurati potrebnu radnu snagu poslodavcima koji imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja. Stalni sezonci primaju najviše 70 posto prosječne hrvatske plaće tijekom prva tri mjeseca nakon kraja sezone, a preostala tri mjeseca primaju 35 posto te plaće - navodi se.

Josip s kojim razgovaramo kaže nam da ga u BiH čeka stari posao, a onda će opet na sezonu u Hrvatsku. - U Hrvatskoj je prosječna neto plaća 2023. iznosila 1148 eura ili nešto manje od 2300 KM. Praktički, tri mjeseca ću imati plaću od 1600 maraka, a onda još tri mjeseca oko 805 maraka. Računajte da sam na sezoni s napojnicama izlazio od tri i pol do četiri tisuće maraka mjesečno. Iako se u turizmu i u BiH plaća povećala, ovaj stil ne bih mijenjao. Iako se ljeti naradim, na kraju radnog dana sam zadovoljan, a uvijek se nađe vremena i za otići na plažu. Da se razumijemo, nema se previše vremena za izlaske jer se radi svaki dan i čovjek bude umoran, ali kad ovo doba prođe, zadovoljan sam - priča nam mladić koji je već nekoliko sezona konobar na Jadranu. Kaže da će se i u BiH vratiti na posao u ugostiteljstvu. - Tu me čeka kafić u kojem radim pola godine, ali mirnijim tempom nego što je to na moru. Potrebniji sam vikendom kad treba dati više ruke i kad je više posla zbog izlazaka. Koliko god zaradim, dobro mi je, a moram priznati da i tu zarađujem dobro u odnosu na neka prethodna vremena kad sam tek kretao u ugostiteljstvo - priča nam.

Da će u turizmu biti još posla, pa i za radnike iz BiH, govori i statistika, tako da će mnogi Josipovim putem. Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske, svojedobno je govorio o nedostatku sezonskih radnika, koje sad najviše mijenjaju Nepalci i oni bi mogli biti najveća konkurencija radnicima iz BiH. U RH je više od 70 tisuća registriranih obrta, od fast foodova do kafića. - Kada bi svaki od njih trebao samo jednog radnika, radilo bi se o 70 tisuća radnika. Iz saznanja koje imam ove godine, trebalo bi nedostajati do 30 tisuća radnika. S tim da nije samo problem u tom broju nego je problem i što praktički među radnicima iz trećih zemalja ne možete doći do stručne radne snage koja je potrebna u hrvatskom turizmu - Andrićeve su riječi od lani. Nedavno se u javnom prostoru komentiralo da bez stranih radnika, čije su plaće i do 2 tisuće eura, ne bi bilo hrvatskog turizma. Također, brojni od njih prolaze edukaciju o ponudi vina i jela, tako da se mnogo i nauči. A dosta je onih iz BiH koji tijekom cijele godine ostaju raditi u Hrvatskoj, u nekim elitnijim objektima u kojima je zaživio cjelogodišnji turizam, a o čemu je govorio i Stanislav Briškoski, turistički djelatnik.

Biti inovativan

- Bavimo se održivim razvojem turizma, bavimo se cjelogodišnjim turizmom. Budimo inovativni, odradimo bolje i kvalitetnije uvjete našim djelatnicima i vidjet ćete da je to budućnost - kazao je uz ostalo. Posla ima...

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.