Naravno, nismo griješili namjerno, već smo slušali analitičare koji su tvrdili da se pad cijena mora preliti na nas. Pa kad je krenulo snažnije pojeftinjenje u Njemačkoj, bili smo uvjereni da je to to, međutim - ništa. Cijene su i dalje "papreno" visoke u BiH, a čini se da će tako još ostati. Sugovornik iz građevinske oblasti priča nam da u Sarajevu, na Stupu, cijena kvadrata doseže pet tisuća maraka, a u strogom središtu, kod zgrade Parlamenta, čak deset tisuća maraka. - Sve što se prodaje pronalazi svoje kupce kad su nekretnine u pitanju. Čak je i stanarina dvostruko skuplja u odnosu na razdoblje prije pandemije - priča nam čovjek dobro upućen u situaciju.
Pogranična područja
Pravi hit u BiH postaju i pogranična područja. Sugovornik ističe da u Grudama uskoro neće biti kvadrata ispod tri tisuće maraka. - Malo, a gospodarski iznimno razvijeno mjesto. S poboljšanjem cestovne infrastrukture, na čemu se trenutačno radi, Grude postaju sve privlačnije, a ako se odatle želi ići na more ili u planinu, u 45 minuta svugdje se može stići, a razvoj cestovne infrastrukture značajno će ubrzati te stvari. Također, Grude graniče sa Širokim Brijegom, gdje već sada imamo cijenu kvadrata od 3400 maraka - kaže nam. Razni su razlozi za ovakvo nešto. - Skuplji je materijal, skuplja je gradnja, kvalitetnih radnika nije puno ostalo pa su i na cijeni. Mnogi su otišli raditi u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku... Neki se i vraćaju pa bi mogli pojačati konkurenciju ovdje. Međutim, cijena rada neće padati. Ne bi me iznenadilo ako u nekom budućem vremenu ne bude lokacije u BiH, pričamo i o nekim slabije razvijenim gradovima, s cijenama ispod tri tisuće maraka po kvadratu. Naravno, uvijek će se naći netko tko će prodati za tisuću i pol, dvije, ali to su pojedinci, visoke cijene su realnost - istaknuo je. Ali opreza nikad dosta. Sjetit ćemo se onih tmurnih dana kad je počela recesija 2008. godine, odnosno tada smo postali svjesni njezinih razmjera, kad je krahirao Lehman Brothers. U stvarnosti recesija je počela u prosincu 2007. godine u Sjedinjenim Američkim Državama nakon pucanja balona na tržištu nekretnina i financijske krize. Poslije se širila, da bi 2009. dosegnula vrhunac. - Imali smo 2009. godine veliki krah tržišta i nakon toga najdulju ekonomsku krizu koja se odrazila na tržište nekretnina. U tom razdoblju nismo gradili gotovo ništa i građevinski sektor je izgubio jako puno radne snage. Kad je napokon počeo oporavak, mi smo ga dočekali bez ikakvih novih projekata i proizvoda na tržištu, a potražnje je bilo puno. U tom trenutku bile su povijesno niske kamatne stope na kredite, imali smo zamah u turističkom segmentu i rast BDP-a, rast platežne moći građana općenito, znači velika potražnja, a nismo gradili dovoljno i u građevinskom sektoru i dalje su bili veliki izazovi - podsjetila je nedavno Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK. A i Hrvatsku muče slični problemi, s tim da je zemlja ušla u EU pa je sve više biraju stranci koji su vani zaradili mirovine, financijski izdašne, pa sad tu dolaze živjeti i potražnja raste. Također, tu je i jadranska obala, u kojoj svi uživaju. Potražnja i u BiH je ogromna jer su činjenice da se stanovi rasprodaju čim se najavi gradnja neke zgrade, što nam je potvrdio i raniji sugovornik.
Značajni kupci
- Tržište nekretnina u BiH trenutačno je iznimno dinamično, obilježeno velikom potražnjom koja nadmašuje ponudu. Nekretnine se često prodaju i prije nego što budu javno oglašene, što ukazuje na intenzivan interes kupaca. Glavni akteri na tržištu su domaći stanovnici, dijaspora i investitori. Građani BiH, osobito mladi bračni parovi i pojedinci, čine značajan dio kupaca. Često koriste stambene kredite kako bi osigurali svoj dom, dok povoljne kamatne stope dodatno olakšavaju kupnju. Dijaspora također igra ključnu ulogu jer osobe podrijetlom iz BiH koje žive u inozemstvu ulažu u nekretnine, najčešće u urbanim područjima ili turistički atraktivnim regijama. Njihova veća kupovna moć omogućuje brze i gotovinske transakcije, što doprinosi konkurenciji na tržištu. Investitori, lokalni i strani, vide BiH kao perspektivnu destinaciju za ulaganje. Nekretnine im nude stabilan povrat kroz najam ili preprodaju, dok se očekuje da će ulazak zemlje u Europsku uniju dodatno povećati vrijednost imovine. Potražnja za stanovima daleko nadmašuje interes za kućama unatoč povoljnijim cijenama kuća jer stanovi nude praktičnost i bolju povezanost s urbanim sadržajima. Ovaj trend rastuće potražnje i ubrzane prodaje dodatno je pojačan očekivanjima o daljnjem rastu vrijednosti nekretnina u idućim godinama. Tržište nekretnina u BiH jasno odražava sve veću privlačnost zemlje kako za domaće kupce tako i za dijasporu i investitore - naveo je.