Pet i pol godina nakon što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio presudu prema kojoj su Slovenija i Srbija dužne vratiti staru deviznu štednju, odnosno novac ulagan u podružnice Ljubljanske banke izvan Slovenije i Invest banke izvan Srbije, samo mali broj građana iz BiH dobio je svoj mukom stečeni novac, piše Večernji list BiH.
Financijski iscrpljeni
Ukupna štednja građana Bosne i Hercegovine u Ljubljanskoj banci s pripadajućim kamatama je oko 230 milijuna eura. Međutim, Ljubljanska banka je bh. štedišama do sada isplatila oko 70 milijuna eura.
Veliki broj bh. građana umoran je i financijski iscrpljen od dugogodišnjeg čekanja na svoj mukom zarađeni novac. U međuvremenu Slovenci stalno smišljaju nove načine kako odugovlačiti isplatu. Branislav Komanović, koji čeka svoj novac, smatra kako je Sloveniji cilj da što više štediša Ljubljanske banke umre ne dočekavši ono što je njihovo.
- Nisam veliki optimist da će od toga nešto biti jer izbjegavaju na različite načine vratiti našu štednju koju čekamo toliko godina. Ali, mi se još borimo... Ja sam nezaposlen i nemam primanja, a imam novca u Ljubljanskoj banci do kojeg ne mogu nikako doći... - kazao je za Radio Slobodna Europa Branislav Komanović. Prema njegovim riječima, sve je to ogromna mućka koja je počela u Bosni i Hercegovini. - Naše osobne podatke netko je dostavio Sloveniji, možda prodao. Da nije to učinjeno, vjerojatno bismo već dobili svoju štednju - tvrdi Komanović.
Ostarjeli čekajući
Osobni podaci odnose se na tzv. certifikate odnosno jedinstvene račune građana u procesu privatizacije, na kojima je iskazan i iznos stare devizne štednje. Slovenija zanemaruje činjenicu da najveći broj građana nije iskoristio taj novac i da je on mimo njihove volje prebačen na certifikate. - Slovenija manipulira podacima koje je dobila od BiH, zloupotrebljava osobne podatke. Iako Europski sud za ljudska prava tvrdi kako je sav novac prenesen u Narodnu banku Slovenije i da nikada nije vraćen, Slovenija je zauzela stav da je štednja vraćena na privatizacijske račune, što nije točno. Tako nas guraju na sudove u Sloveniji, u upravne sporove koji nisu učinkovit pravni lijek - kazala je za RSE predsjednica Udruge za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić.
Prema njezinim riječima, mnogi od štediša imaju 70, 80 i više godina, a preostalo im je obraćati se Ustavnom sudu Slovenije, na kojem se nalazi već nekoliko stotina predmeta iz BiH. Štediše Ljubljanske banke iz BiH sada čekaju presudu Ustavnog suda Slovenije. Ako ona bude nepovoljna za njih, mogu se ponovno obratiti Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.