Blagdan je Velike Gospe, “ljetni Božić”, vrijeme kad će iseljeni Hrvati doći na rodna ognjišta u BiH i Hrvatskoj te uvelike polemizirati o tome kako im je vani, kako je kod kuće, a sve će početi onim pitanjima: “Kad si doša’, kad ideš?”, kao u pjesmi Ante Casha koja govori o specifičnostima i simpatičnosti povratka u rodni kraj na nekoliko dana.
Netko će se vratiti i trajno, međutim, rijetki se odvaže iako tuđe zemlje nisu ni blizu onakve kakve su bile u vremenima prvih, masovnijih odlazaka i pojave gastarbajtera. Oko ove problematike odlučili smo pozvati jednog stručnjaka koji je u Hrvatskoj, a koji će svakako uvijek savjetom pomoći bosanskohercegovačkom puku.
- Dolazi sve na svoje, više za neke medije nisam nacionalist, već stručnjak koji je predvidio ovo što se danas događa sa stranim radnicima i zamjenom stanovništva - kaže nam u uvodu najpoznatiji hrvatski demograf i jedan od utemeljitelja Fakulteta hrvatskih studija Stjepan Šterc. Lani je otišao u mirovinu, ali možemo reći da ni sa 72 godine ne miruje te njegov mozak i dalje radi kao singerica. U uvodu nam spominje situaciju u Hrvatskoj, a njegove riječi i BiH treba upijati za budućnost jer članica Europske unije, iako nije idealna, ostvaruje rast na svim poljima i dugoročno promišlja.
- S obzirom na to da je formirano Ministarstvo demografije i useljeništva, time se pokazuje politička volja da se prema hrvatskom iseljeništvu konačno postavimo kao prema našem bogatstvu, i to demografskom, investicijskom, financijskom, akademskom i svakom drugom te da, jednostavno, to hrvatsko iseljeništvo moramo uključiti u cjelokupni život u Hrvatskoj ne želimo li mirno promatrati vlastiti nestanak i ovo što ste spomenuli, zamjenu stanovništva - kaže nam Šterc.
Pitamo ga kako uvezati BiH u to jer ova zemlja godinama životari, a i napredak koji ostvarimo, čini se, ne znamo kapitalizirati, kako onaj oko napretka prema EU tako i onaj razvojni. Jer ljudi nam odlaze. - I u BiH moraju postojati primarno poticajni modeli koji su vezani uz porezni sustav, investicije iseljeništva i to izvršna vlast mora shvatiti, da je to ključna strategija, da je to ključno pitanje razvoja, da je to i sigurnosno pitanje i tako dalje. Tu se mora shvatiti ono što trubimo desetljećima, svaka politička opcija mora shvatiti da to nije nikakva ideologija, već da je to pitanje ukupnog razvoja, sigurnosti, opstanka... - objašnjava Šterc.
Vraćamo se na temu zamjene stanovništva i činjenicu da je radnika izvana sve više i da nije poznato kako će se taj trend dalje razvijati. - S obzirom na to da sam cijeli život proveo na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, na odsjeku za demografiju, potpuno je jasno da ne može biti slobodnih migracija. Kad bi bile slobodne, tu bi nastala potpuna anarhija. Migracije moraju biti racionalne, planske i selektivne i to se mora shvatiti. Mi ne možemo mirno promatrati te migracije koje kreću prema Europi i ne možemo mirno promatrati silni nedostatak radne snage. To je strateško pitanje političkog odlučivanja - ističe stručnjak. Dijaspora je ogroman investitor u BiH, šalje milijarde maraka, troši mnogo tijekom ljetnih mjeseci, osnažuje domaće stanovništvo.
Prema Udruzi “Naša perspektiva”, dijaspora generira, izravno ili neizravno, trećinu ukupnog bruto nacionalnog proizvoda i čuva ekonomsku stabilnost zemlje. A za osigurati blagostanje, među ostalim, to se mora kroz pokretanje proizvodnje, kreiranje poslova, otvaranje novih radnih mjesta i u tom segmentu važna je dijaspora kao pokretač tog procesa, a država mora djelovati kao partner. •