Izravna šteta od požara u kojem je nedavno izgorjelo tisuću hektara površine na Hutovom blatu iznosi oko milijun maraka, no neizravna šteta je mnogo veća i njezine će se posljedice osjećati još godinama, kazao je direktor Parka prirode Hutovo blato Nikola Zovko.
Po njegovim riječima, unutar Parka formirana je komisija koja je utvrdila da je opožareno oko tisuću hektara površine, a da minimalna šteta po hektaru iznosi tisuću maraka.
Trenutno je u Hutovom blatu u tijeku migracija ptica močvarica koje stižu na zimovanje. Svakim danom pristiže sve veći broj ptica, no taj broj je znatno smanjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ranije je na Hutovom blatu tijekom prebrojavanja, koje se obavlja u prosincu i siječnju, bilo od 40 do 50 tisuća ptica.
- Ove godine mislimo da će ih biti puno manje upravo zbog uništenih skloništa i nedostatka hrane - kazao je Zovko te dodao da ptice već mijenjaju svoja obitavališta pa ih je velik broj zamijećen uz Neretvu, od ušća do Mostara.
Nažalost, Hutovo blato je sve češće u žiži pozornosti zbog požara i neki drugih problema, no najveći problem u Parku je, pak, nedostatak vode u ključnim ljetnim mjesecima, smatra on.
- Kada treba vode i za biljni i životinjski svijet, kao i za plovnost i turizam, tada vode nema, i to zbog izmijenjenog vodnog režima Hutovog blata - kazao je Zovko, naglasivši kako se na taj problem ukazuje već duže vrijeme.
Upozorava kako je već sigurno da će požara na Hutovom blatu biti i u budućnosti zbog jako puno suhe trave i nedostatka vode.
- Da bi Hutovo blato živjelo punim plućima treba mu vode, a vode je sve manje i manje - zaključio je Zovko.
S njim se slaže i voditelj WWF-ovog ureda u BiH Zoran Mateljak, koji također upozorava da je potrebna žurna revitalizacija eko sustava Hutovog blata koje je, kako kaže, zanemarivano dugi niz godina.
Zbog preusmjeravanja voda za potrebe energetskog sektora došlo je do degradacije tog eko sustava. a značajnije poboljšanje stanja ne može se očekivati dok ne dođe do obnove tog sustava.
- Nažalost, zbog toga možemo očekivati još više ovakvih požara - upozorio je Mateljak.
Što se tiče ptica, Mateljak smatra kako su one sada još ugroženije nego što su bile. Po njegovim riječima, požari dodatno otežavaju situaciju, no problemi su puno dublji.
- Problem je, prije svega, poremećeni vodni režim što dovodi do drastičnih promjena u eko sustavu, a to je glavni uzročnik pada populacije i broja ptičjih vrsta, kao i ostalih endemskih vrsta u Hutovom blatu - kazao je Mateljak.
Požar je samo posljedica nebrige države za Hutovo blato koja je prisutna već jedno desetljeće, ustvrdio je voditelj WWF-ovog ureda u BiH.
Po njegovim riječima, potrebna je žurna intervencija kako bi se spasilo ono što se još može spasiti.
- WWF je napravio akcijski plan za revitalizaciju Hutovog blata i mislimo da s njegovom primjenom treba krenuti žurno. Međutim, taj plan ne može se provesti bez suradnje s elektroprivredama, bez potpore županijske vlade i nadležnih institucije - kazao je.
Podsjetio je kako je riječ o jedinstvenom močvarnom staništu koje se nalazi na popisu močvara od međunarodne važnosti i koje je registrirano pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu.
Hutovo blato bilo je dom za 44 vrste riba od kojih je 9 endemskih, kao i zimovalište za oko 300 ptičjih vrsta, ali je pedesetih godina prošlog stoljeća, početkom eksploatacije tog područja u energetske i poljoprivredne svrhe, počelo isušivanje močvarnih površina i devastiranje staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta.