Koji su prirodni mehanizmi koji preveniraju širenje respiratornih virusa, a među njima i SARS-CoV-2, objavila je skupina znanstvenika predvođena dr. Moriyamom sa sveučilišta Yale, Sveučilišta u Zürichu te s Instituta Howard Hughes Medical iz SAD-a. Rad “Seasonality of Respiratory Viral Infections”, objavljen u znanstvenom časopisu “The Annual Review of Virology”, potvrdio je da u borbi protiv širenja infekcija izazvanih respiratornim virusima pomaže šest važnih faktora, koje nam je za Večernji list komentirao naš poznati znanstvenik prof. dr. sc. Dragan Primorac.
1. Održavajte vlažnost zraka u prostorijama Inhalacija suhog zraka dovodi do oštećenja epitelne sluznice dišnog sustava te time znatno utječe na smanjenje uklanjanja virusa. Stoga se preporučuje održavanje vlažnosti zraka u prostorijama na razini od 40 do 60 posto. To je optimalna vlažnost za funkcioniranje dišnog sustava ljudi, a niska vlažnost zraka ima višestruko negativan učinak kada je riječ o širenju respiratornih virusnih infekcija – onemogućuje regeneraciju specifičnih stanica s trepetljikama, čime se onemogućuje uklanjanje virusa te usporava ili blokira slanje signala inficiranih stanica prema susjednim stanicama o nadolazećoj virusnoj opasnosti.
2. Provjetravajte sobe više puta dnevno Prostor u kojem se boravi potrebno je prozračivati više puta dnevno. Ako se prostor ne provjetrava, povećava se potencijalna koncentracija virusa u zraku koji se onda udiše. Također, provjetravanjem se regulira vlaga te kvaliteta zraka, ali i količina kisika. Niz je studija, naime, pokazalo da svaki zatvoreni prostor sadrži reduciranu koncentraciju kisika, gotovo uvijek zimi nižu vlažnost, dosta akumuliranih alergena, a zna se da ultraljubičasto zračenje (sunčana svjetlost) kida molekularne veze nukleinskih kiselina bakterija i virusa.
3. Maske zadržavaju vlažnost u sluznici Iako postoje polemike o tome koliko maske štite od koronavirusa, ova je studija pokazala da su maske važne zato što u nosnoj sluznici dodatno zadržavaju temperaturu i potrebnu vlažnost. Organizam, naime, nastoji učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi prirodnim putem onemogućio ulazak virusu i širenje infekcije. Najsnažnija prirodna barijera vezana uz dišni sustav je nosna sluznica čije stanice imaju trepetljike na površini, a ključna im je uloga vlaženje zraka i uklanjanje čestica i organizama obloženih sluzi, čime se prevenira invazija donjeg dišnog sustava. To je prva linija obrane i ako ona funkcionira, uspješno se može zaustaviti ili usporiti ulazak virusa u stanicu. Sluz pak ima golemu važnost u prevenciji respiratornih infekcija jer sadrži niz antimikrobnih tvari. U sluz se luče i posebni glikoproteini koji se nazivaju mucini, a koji imitiraju izgled receptora na našim stanicama i tako “varaju” viruse koji se umjesto na stanice vežu na mucine i zajedno sa sluzi bivaju izbačeni iz našeg respiratornog trakta.
4. Bez vitamina D podložni smo infekcijama Vitamin D je važan čimbenik u aktivaciji i moduliranju urođene, ali i stečene (adaptivne ili specifične imunosti), a niz studija je pokazalo da su pacijenti s nižim razinama vitamina D podložniji infekcijama. Treba napomenuti da je uobičajeno da vitamina D nedostaje u organizmu zimi zbog manje izloženosti suncu i zato ga treba nadoknaditi.
5. Dok spavamo, nastaju zaštitni citokini Ovo je istraživanje pokazalo da je druga linija obrane protiv virusa urođena imunost, a znanstvenici su već dokazali da san može pozitivno utjecati na imunitet. Mnoge znanstvene studije pokazale su dvije ključne pojave – osobe koje manje spavaju sklonije su razvoju infekcija, a osobe koje boluju od neke infekcije brže se oporavljaju nakon kvalitetnog sna. Znanstvenici s klinike Mayo taj učinak prepisuju povećanoj produkciji “zaštitnih” citokina tijekom spavanja.
6. Redovito perite ruke i dezinficirajte površine Kolika je važnost dezinfekcije i redovite higijene u borbi protiv virusa SARS-CoV-2 dokazuju studije koje su ispitivale koliko dugo virus može preživjeti na određenoj površini. Dokazano je da se koronavirus može prenijeti i ako se dođe u kontakt s predmetom na kojem se nalazi, odnosno koji je dirala zaražena osoba. Pritom se pokazalo da virus najkraće živi na aluminiju, gdje prestaje biti zarazan nakon dva do osam sati, na drugim metalnim površinama preživljava do pet dana, a najgora je plastika s koje se zaraza može prenijeti i nakon devet dana. Ipak, potvrđeno je i da se virus može učinkovito neutralizirati dezinfekcijom površina. U toj situaciji virus umire za manje od jedne minute.