Stolac je jedna od općina s najvećim turističkim i gospodarskim potencijalom u regiji. Umjesto toga, ta se sredina obično spominje kao središnje mjesto političkih sukoba Hrvata i Bošnjaka. Kakvo je stanje u općini, kakve su posljedice političkih sukoba, što je s gospodarskim razvojem, pitali smo načelnika općine Stolac Stjepana Boškovića.
Načelniče Boškoviću, kakvo je danas stanje u općini Stolac?
- Slično kao i ostalim općinama. Glavni problem je kako osigurati da ljudi ne odlaze u druge zemlje. Pokušavamo stvoriti preduvjete da barem smanjimo taj trend. Međutim, treba znati kako mi s lokalne razine možemo riješiti jako malo problema zbog kojih ljudi odlaze s ovih prostora. Više razine vlasti mogu mnogo toga uraditi, nadamo se kako ćemo uskoro vidjeti konkretne pomake. Svjesni smo političkih blokada i bojimo se kako nećemo još neko vrijeme imati odgovor na iseljavanje ljudi s ovih prostora.
Je li to problem stanja u Stocu ili državi?
- Nije to problem Stoca, nego općeg stanja u državi. Problem je što odlaze i ljudi koji imaju posao. Neki čak napuštaju radna mjesta u Elektroprivredi i idu vani raditi. Dugo vremena smo to gledali, nismo znali na to odgovoriti, sada cijelo društvo i sve razine vlasti moraju rješavati taj problem.
Imate li podatak koliko je ljudi otišlo?
- Podaci pokazuju kako je najviše ljudi otišlo iz Bobanova i Vidova polja. Riječ je o ljudima koji su tu došli tijekom rata i sada odlaze u strane zemlje. Da nije sve izgubljeno, pokazuje podatak kako uglavnom muškarci odlaze, a obitelji su još tu. Nadam se kako ćemo uskoro stvoriti uvjete da te obitelji ostanu u BiH i da budu na okupu.
Imate li proračunskih kapaciteta odgovoriti na te pojave? Kakvo je uopće stanje u općinskom proračunu?
- Kada govorimo o proračunu, morate znati kako samo mi i Čitluk u HNŽ-u nemamo naknada za potopljena zemljišta od elektroprivreda. Neki dobivaju milijune na godišnjoj razini, mi ne dobivamo ništa. I to je veliki problem, odnosno naš nedostatak. Mi smo, kao općina, u istoj ravni s Prozor-Ramom, a oni upravo zbog naknada imaju proračune veće od 10 milijuna KM. Mi s osnovnim prihodima teško možemo razmišljati o razvojnim projektima. Nemamo sredstava da možemo izdvojiti trećinu proračuna za, primjerice, kapitalna ulaganja. Jedva održavamo i ovo sada što imamo. Trudimo se razviti naše poslovne zone, a buduća cesta Mostar - Stolac - Neum nam je od velike važnosti...
Stolac se sve više spominje kao općina solarnih elektrana, smilja, čak i kamenoloma. Osjeti li općina ikakve koristi od toga?
- Ne izravno. Želimo razviti našu poslovnu zonu Hodovo gdje se počinje raditi. Naše solarne elektrane, odnosno naše solarno polje na Hodovu trebalo bi imati kapacitet od 30 MW, a do danas je instalirano 5 MW. Stvara se neki dohodak, ali ima još mnogo prostora. Elektroprivreda ulaže nova sredstva kako bi se napravilo infrastrukturu za nove projekte i prijenos te energije. Ponavljam, nova prometnica je prioritet. Nastavljamo s eksproprijacijom zemljišta, novac je osiguran i mora se početi graditi uskoro.
Što mislite da će Stolac dobiti s novom prometnicom prema Neumu?
- Imamo veliki potencijal kulturno-povijesne baštine. Imamo kapacitet za veliki razvoj turističke djelatnosti. Na raskrižju smo putova kada se izgradi nova cesta prema Neumu. Otvaramo se, ne samo prema Neumu nego i prema Dubrovniku, Mostaru, Međugorju. Sve nam se otvara. Moramo kvalitetno planirati razvoj. Cilj nam je da ljudi počnu raditi i da mogu normalno živjeti od svog rada. Samo moramo iskoristiti naše potencijale. I moramo privatnom kapitalu osigurati sigurnost kako bi ljudi mogli ulagati u nove projekte.
Sve to lijepo zvuči, ali Stolac je nekoliko puta služio kao mjesto početka radikalizacije stanja u državi, uglavnom prije izbora. A iduća je godina izborna. Je li vas strah toga?
- Prošlu smo godinu preživjeli. Ono što se dogodilo 2. listopada nešto je za što smo mislili da je nezamislivo u demokratskom svijetu i pravnoj državi. Nešto više od godinu dana od tih događaja i nakon ponovljenih lokalnih izbora mogu reći kako nas nije strah. Preživjeli smo. Ali imamo problem što se u tim slučajevima ne bavimo stvarnim problemima. A stvarni problemi su ceste, gospodarske zone, osiguranje sigurnosti ulagačima i otvaranje novih radnih mjesta. Svi smo svjesni kako je kampanja već počela. Radikalizacija koja postoji na višim razinama vlasti lagano se spušta i na nas. Sve se može preseliti na Stolac, osobito kada imate u vidu da s druge strane postoji jedna nomenklatura ljudi koja je to sve radila 2. listopada, koja je bila spremna otuđiti izborni materijal, prekinuti izbore misleći kako im se ništa neće dogoditi. Oni danas kazneno odgovaraju i ja se nadam kako će Sud izvršiti svoju ulogu te da će ih primjereno kazniti za ono što su učinili. Također, te kazne trebale bi biti upozorenje ostalima da ne mogu raditi te stvari jer na taj način praktički ruše državu.
Mislite li da će se ti ljudi kandidirati na idućim izborima?
- Nadam se kako će biti tako kažnjeni da se neće moći kandidirati na idućim izborima. Mi to očekujemo od Suda u Čapljini i od Tužiteljstva. Te pravosudne institucije sada zastupaju i brane ovu državu i mislim kako moraju dati odgovor dostojan kaznenog djela koje je počinjeno. Onih 20-ak ljudi koji su sporazumno priznali krivnju jasno su rekli kako su na jedan telefonski poziv radili to što su radili, a ona trojica koja su ih zvala još uvijek su na Sudu i procesuira ih se. Očekujem da Sud sve to uzme u obzir i počinitelje tih događaja kazni.
Jesu li stanovnici Stoca naučili prepoznavati takve igrokaze? Jesu li postali imuni na takve političke manipulacije?
- Ne znam vide li to. Oni što su prije godinu dana prekidali izbore imali su punu potporu većine bošnjačkoga naroda u Stocu. Ne mislim da je to završilo. Mi smo vrlo oprezni. To je bio projekt bošnjačke politike preuzimanja vlasti u Stocu. I nije im uspjelo. Zato je velika odgovornost sada na Sudu u Čapljini. Tek kada oni budu primjereno kažnjeni, možemo razgovarati o nekim novim suradnjama na realnim osnovama. Sve to nas vraća nazad. Nisu to teme kojima se želimo baviti, ali smo primorani na to. Općina se mora izdignuti iznad toga. Imamo potencijal, hajmo ga staviti u funkciju. Samo razvojem gospodarstva možemo donijeti dobro ovoj općini. •