Zašto su kožne promjene važan dio kliničke slike koronavirusa? Opadanje kose, crvene ili plave mrlje na tijelu, osipi... Jesu li ove pojave česte nakon prebolovanog covida i koliko se često javljaju, za Novi dan na N1 je pojasnica doktorica iz Tamrata Jovović.
“Već nakon dvije godine možemo govoriti kao prethodnica dijagnosticiranog COVID-a 19. To je čitav niz gdje možemo pratiti promjene na koži. Klinična slika mnogih oboljenja se sada promijenila. Sada uz covid infekciju neka oboljenja izgledaju drugačije. Vi sada već možete pretpostaviti je li pacijent imao covid”, rekla je Jovović.
Promjene krvnih sudova
U dermatologiji postoje ti virusni egzantemi, koji su u vezi s tim kada pacijent ima neko virusno oboljenje. Kod covida su oni nespecifični, ali se već sada mogu grupirati.
“Pa imate: morbiliforme kao morbile, pljuskavice, urtikarije koprivnjače i razne vrste otoka osoba. To su standardne slike, ali postoje i ružniji oblici, koji se viđaju kao neke vrste purpora na koži, poput modrica pojave tromboza krvnih sudova. Rađena su različita ispitivanja povezanosti različitih oblika promjena na koži sa stupnjem ozbiljnosti kliničke slike oboljenja Covida-19”, istaknula je Jovović.
Dodaje kako je do sada utvrđeno da kod onih koji su imali tromboze imaju i teže oblike kožnih oboljenja. Jedan od primjera su i tzv.covid prsti.
“Covid prsti su još na početku uočeni, gdje su prsti ljubičasti, obično palčevi na rukama i nogama. To su promjene krvnih sudova”, kaže Jovović.
Podsjeća da su se kliničke slike na koži mijenjale ovisno od soja Covid-a 19.
“Možete primijetiti kako su se stvari mijenjale, u posljednje vrijeme promjene na koži slične su virozama koje smo imali prije Covida. Rađena su i istraživanja o geografskim područjima i promjene na koži, zasnivanje na genetskoj karti pacijenti. U Aziji su imali vrlo mali broj vaskularnih tromboza, dok su u eu8ropskoj populaciji, imali različite promjene. Sve je rezultat njihove genetske karte, u azijskoj grupi je najmanja sklonost prema trombozama, ne da je nemaju, ali je najmanja”, naglasila je Jovović.
Kazala je i da su promjene najuočljivije na trupu i na ekstrimitetima, ali distribucija može biti prilično raznolika.
Kada se javiti liječniku?
“Najbolje se odmah javiti. Pacijenti se mažu različitim kremama, pa dermatolog dobije izmijenjenju sliku, osobito ako koristite kortikosteidne kreme, pacijent mora naglasiti to liječniku, biti iskren, da ne bi bila postavljena pogrešna dijagnoza. Treba naglasiti i čime su liječeni tijekom covid infekcije, jer može utrikarija biti izazvana i antibiotskom terapijom”, zaključila je Jovović.