Kako se približava kraj veljače, sve se više podgrijavaju nagađanja da bi visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona, što bi, ako ispuni najave, moglo označiti i kraj europskoga puta, što je najavio čelnik bosanskohercegovačkih Srba Milorad Dodik, te voditi potpunoj destabilizaciji odnosa, kako unutar vladajuće “petorke” tako i u ukupnim odnosima u zemlji. Trenutačno je optimizam da je moguće napraviti iskorak oko reformskih zakona jako nizak jer su se u pregovore bošnjačkih, srpskih i hrvatskih stranaka o reformskim zakonima umiješale strane administracije koje s jedne strane nastoje ispuniti vlastitu misiju, čiji je cilj oslabiti Dodika, a s druge strane pak olakšati poziciju bošnjačkim strankama koje su pristale biti dio vlasti i kroz sporazum o uspostavi vlasti preuzele i dio obveza koje sada nastoje izigrati.
Cvitanović uz Čovića
Tvrdi to i predsjednik HDZ-a 1990. i član vodstva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Ilija Cvitanović koji je izjavio kako vladajuće probošnjačke stranke izigravaju dogovor o prestanku preglasavanja Hrvata u ovoj zemlji u okviru izborne reforme koja je i uvjet kako bi zemlja u ožujku otvorila pregovore s EU-om. Nakon niza susreta stručnih stranačkih skupina vladajućih hrvatskih, bošnjačkih i srpskih stranaka nema dogovora oko izmjena triju zakona o sukobu interesa, sudovima BiH te Izbornom zakonu. Visoki dužnosnik vladajuće stranke Narod i pravda Denis Zvizdić izjavio je za Federalnu televiziju da bošnjačke stranke neće prihvatiti izmjene kojima bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, nego inzistira da se provedu i presude Europskog suda za ljudska prava, za što su potrebne izmjene Ustava zemlje, za što pak ne postoji parlamentarna većina. Čelnik druge po snazi hrvatske stranke u BiH HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović rekao je kako su vladajuće bošnjačke stranke pod pritiskom, ali i da same ne žele dogovor s Hrvatima. - Bojim se da tu nema iskrenosti, bojim se da je na djelu izigravanje davno postignutih dogovora - rekao je Cvitanović. Prema njegovim riječima, riječ je o nastavku realizacije politike čiji je cilj eliminirati utjecaj Hrvata, a BiH pretvoriti u državu s dva entiteta i dva konstitutivna naroda - Srbima i Bošnjacima. - Za treći narod, kao najmalobrojniji, zamišljeno je da ga treba ili asimilirati ili iseliti. U tome se neće uspjeti - ocijenio je Cvitanović. Pozvao je čelnika HNS-a i vodeće hrvatske stranke HDZ-a BiH Dragana Čovića da “potegne ručnu” i još snažnije inzistira na izmjeni Izbornog zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, kao što je u četiri navrata glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana Predsjedništva biran Željko Komšić. - Ne može se dalje dok se ne završi Izborni zakon - rekao je Cvitanović. On očekuje da će se prijedlog izmjena Izbornog zakona naći u proceduri gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Parlamenta BiH, kojim bi se spriječilo preglasavanje Hrvata, što je ocijenio “strateškim pitanjem u BiH”. Vlasti BiH usvojile su nedavno izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a kako bi Europska komisija preporučila Europskome vijeću otvaranje pregovora s BiH, potrebno je usvojiti izmjene triju zakona, među kojima je i Izborni zakon. To bi trebalo uslijediti do kraja veljače, što je posljednji rok kako bi se ti zakoni našli i bili prihvaćeni u parlamentarnoj proceduri. Europska komisija najavila je kako će preporučiti da se BiH na zasjedanju Europskog vijeća u ožujku odobri otvaranje pristupnih pregovora, ali samo uz uvjet da se prihvate četiri zakona koja su i pokazatelj spremnosti strana na kompromise. Prošlog tjedna Dom naroda Parlamenta BiH končano je izglasao Zakon o sprječavanu pranja novca i financiranja terorizma, no uz taj je zakon potrebno da državni Parlament usvoji i zakone o sprječavanju sukoba interesa te o sudovima i Izborni zakon.
Rušenje povjerenja
Od sudionika razgovora doznaje se kako se oko većine pitanja slažu predstavnici triju nacionalnih stranačkih grupacija. Problemi, međutim, nastaju kada probošnjačke stranke prenesu kakva su rješenja dogovorena među narodnim partnerima, nakon čega se vraćaju na sastanke s “modificiranim” stajalištima kako je riječ o međunarodnim standardima. Što je notorna laž. U kakvu se javnost, primjerice, pokušava uvjeriti oko sjedišta prizivnog odjela Suda BiH te da on treba biti u Istočnom Sarajevu. Nasuprot svim lokalnim “ambasadama”, nedavno je visoka dužnosnica EU-a za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst eksplicitno rekla kako je pitanje sjedišta prizivnog odjela isključivo pitanje domaćih vlasti. Takvo je stajalište i Venecijanske komisije u mišljenju iz prošle godine, u kojemu je sudjelovao i američki pravnik, gdje je navedeno da je to legitimna odluka političara iz BiH i da ne postoje “međunarodni standardi” oko toga. S druge pak strane, posve je neshvatljivo kako pojedine strane administracije što zagovaraju popravljanje odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH i jačanje države istodobno podržavaju nastavak preglasavanja Hrvata i jačanje bošnjačke hegemonije. •