Prošlu, 2014., godinu Bosna i Hercegovina neće pamtiti po dobrom kada su strana ulaganja u pitanju. Preliminarni podaci državnih vlasti pokazuju da nam i dalje dolaze tek mrvice svjetskog kapitala pa će najave o privlačenju stranih ulagača očito morati biti prolongirane za ovu ili neke sljedeće godine.
Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, izravna strana ulaganja u BiH u trećem tromjesečju prošle godine iznosila su 132,82 milijuna maraka. Ukupna ulaganja u prvih devet mjeseci prošle godine dostigla su 208,46 milijuna KM i za 7,9 posto su veća nego u istom razdoblju 2013. godine. Međutim, ovaj podatak ne bi nikoga trebao zavarati jer bi vrijednost ulaganja bila daleko ispod onih iz 2013. (također skromnih) da u trećem tromjesečju nisu zabilježena dva značajnija ulaganja, i to 105,81 milijun KM od EFT - Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o.Stanari i 11,92 milijuna KM koje je investirao Interkonzum d.o.o. Sarajevo.
Loša ekonomska situacija
U pitanju su ranije dogovorena ulaganja u energetski sektor, odnosno trgovinu, dok drugih ozbiljnijih investicija u proizvodne djelatnosti skoro da i nema. Još uvijek nije sigurno je li BiH u 2014. godini ostvarila iznos stranih ulaganja od godinu ranije u vrijednosti od 287,77 milijuna maraka. A i to je, u odnosu na ostatak jugoistočne Europe, bio katastrofalan rezultat i jedan od razloga zbog kojeg je bosanskohercegovačka ekonomija stagnirala u posljednje dvije godine.
Da zapravo nazadujemo kada je u pitanju priljev stranih ulaganja, pokazuju i usporedni podaci iz 2012. godine kada je ukupan iznos inozemnih investicija dostigao vrijednost od 437,24 milijuna KM. To je dvostruko više od onoga što je ostvareno u prošloj godini. Samo u drugom tromjesečju 2012. godine u BiH se slilo 310,25 milijuna KM izravnih ulaganja, dok u istom razdoblju prošle godine imamo tek 40,35 milijuna KM ulaganja stranog kapitala.
Riješiti probleme
Nema dvojbe da su glavni razlozi ovako, blago rečeno, skromnog priljeva inozemnih ulaganja, loša politička situacija u zemlji, blokada euroatlantskih integracija, neprovedba ekonomskih reformi, uključujući reformu poslovnog okruženja te raširena korupcija u bh. društvu. Dok se barem neki od ovih segmenata ne poprave, teško je očekivati značajniji dolazak stranog kapitala u Bosnu i Hercegovinu.
Nova vlast na svim razinama morat će se ozbiljno posvetiti ovom problemu jer svi se slažu da bez svježeg stranog kapitala nikakav značajniji gospodarski zamah u BiH nije moguć.