Do kraja godine desetak političkih stranaka koje su okupljene u Hrvatskom narodnom saboru odlučit će hoće li na predstojećim općim izborima, doduše ako se uopće održe, nastupiti pod zajedničkim nazivnikom HNS-a, doznaje Večernjak. Na posljednjoj sjednici vodstva ove institucije otvorena je dosta široka i zanimljiva rasprava. Tijekom izlaganja su do izražaja došli i neki drukčiji pogledi na mogućnost da se prvi put otkako je HNS utemeljen, te je prije tri godine reafirmirano njegovo postojanje i rad, hrvatski politički blok nađe zajedno na izborima.
Stranačka rasprava
Ovu inicijativu potaknulo je nekoliko stranaka kao odgovor na sva iskušenja koja se u političkom i institucionalnom smislu suočavaju Hrvati i političke stranke u nekoliko posljednjim godina. Na taj bi način, smatraju zagovornici jedinstva i zajedništva u HNS-u, Hrvati i njihove političke stranke jasnije i snažnije artikulirali svoja gledanja u pogledu budućnosti ustavnih promjena koje se očekuju nakon iskoraka sa ‘Sejdić - Finci’ ili i rješavanja ovoga problema ako se do tada ne nađe prihvatljiv odgovor. O tome koliko je potrebno jedinstvo pokazala su iskustva s posljednjih izbora kada su bošnjačke stranke predložile, i najveći broj bošnjačkih birača izabrali, Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ili kada je utemeljena platformaška Vlada FBiH bez izbornog i narodnog legitimiteta, ali i legaliteta, jer su je na vlast praktično doveli uz kršenje Izbornoga zakona i uz sudjelovanje međunarodne uprave. Hoće li se to na kraju i dogoditi moglo bi biti makar djelomično jasnije nakon sljedeće sjednice Predsjedništva HNS-a koja će se održati 9. prosinca. Najvažnije će, međutim, biti, bez obzira na nacionalne banefite, ipak zadovoljiti i pojedinačne stranačke interese u pogledu pozicioniranja određenih dužnosnika.
Druga snaga
Kada bi zajednički nastupili u okviru bloka HNS-a, imajući na umu izlaznost s proteklih izbornih ciklusa, hrvatske bi stranke mogle računati na potporu više od 160.000 birača čime bi se doveli do pozicije druge, ili u nešto lošijoj raspodjeli glasova treće političke stranke po utjecaju u FBiH. To automatski podrazumijeva da bi se teško stvorila formula po kojoj bi Hrvati bili isključeni iz vlasti, čak i ako se izuzme nacionalni legitimitet, kao i matematička potpora potrebna za slaganje vlasti. Okupljanje stranaka potrebno je sve dotle dok se ne promijeni zakonodavstvo kako bi se Hrvatima osiguralo da im drugi ne biraju predstavnike.
Ako bi se to desilo bilo bi zaista dobro,hrvatski političari moraju zaboravit svoje osobne potrebe za foteljama i konačno staviti interes hrvatskog naroda u prvi plan,jer samo tako i oni kao i Hrvati imaju budučnost u ovoj državi jer onih koji nam žele zlo je jako puno.