Istraživači su rekli da kućanstva koja se ne pridržavaju odgovarajućeg temperaturnog raspona hladnjaka i zamrzivača često moraju baciti hranu prije očekivanog vremena jer se pokvarila.
Nedavna studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta RMIT u Australiji, otkrila je da gotovo 20% kućanstava drži svoje hladnjake na neprikladnoj temperaturi.
“Većina kućanstava okrivila je vlastito ponašanje, kao što je pogrešno čitanje datuma upotrebe, prije nego što su razmotrili da bi njihov hladnjak mogao biti krivac”, rekla je dr. Bhavna Middha, glavna autorica studije, u objavljivanju novog izvješća.
Iako istraživači preporučuju da se ohlađeni artikli drže između 2°C i 7°C, 17% ljudi svoje hladnjake drži toplijima ili hladnijima od te temperature. “Kada je hrana pretopla, bakterije se prebrzo razmnožavaju, a kada je hrana prehladna može se smrznuti ili zadobiti ozebline”, objasnila je Middha.
Istraživači su rekli da kućanstva koja se ne pridržavaju odgovarajućeg temperaturnog raspona hladnjaka i zamrzivača često moraju baciti hranu prije očekivanog vremena jer se pokvarila.
Stručnjaci su dodali da Australci godišnje bace najmanje 140.300 tona mesa.
Kako bi se borili protiv količine bačene hrane u kućanstvima, istraživači su proučavali temperature hladnjaka i zamrzivača u 56 domova.
Primijetili su nedosljedne temperature u hladnjacima. Neke su police imale čak 10°C, dok su druge padale čak do 1°C. Međutim, u kućanstvima s djecom često su se temperature mijenjale jer se hladnjak otvarao i do 20 puta dnevno.
“Istraživanje je pokazalo da kućanstva nisu svjesna da njihovi hladnjaci mogu uzrokovati brže kvarenje hrane, osobito ako je temperatura hladnjaka viša od standardne”, dodala je Middha.
Čak je i hrana u zamrzivaču postala žrtva pogrešnih temperatura, pri čemu je 43% zamrzivača testirano kao toplije ili hladnije od predloženog raspona od -15°C do -20°C.
Pogrešno postavljanje temperatura također se može pripisati raznim izvorima koji dijele nedosljedne brojke u vezi s najsigurnijim postupcima.
“Mnoga kućanstva koja smo intervjuirali dala su proturječne informacije o tome koliko dugo se hrana može držati u hladnjaku”, rekla je Middha.
“Mnogo ostataka i nekuhanog mesa je bačeno jer možda nije sigurno za konzumiranje”, dodala je.
Zbog zabrinjavajućeg broja kućanstava koja slijede netočne protokole za skladištenje hrane, istraživači da žele da ljudi podignu svijest o sigurnosti hrane.