Javna objava imena poreznih dužnika na kolokvijalno nazvanom “stupu srama” nije povećala naplatu poreza Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Na listi najvećih poreznih dužnika i dalje se nalaze javna poduzeća koja jednostavno nemaju novca kako bi podmirila višegodišnja porezna dugovanja. Nekih pomaka u naplati PDV-a i carine ipak je bilo nakon objave liste imena poreznih dužnika, ali nedovoljno da bi se iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO) mogli javno pohvaliti.
Pojačana naplata duga
Na nedavno održanom sastanku, Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje usvojio je informaciju o prihodima za prvih osam mjeseci ove godine prema kojoj su bruto prihodi od neizravnih poreza povećani za 162,8 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema informaciji UNO-a, neto prihodi veći su za 74 milijuna KM u prvih osam mjeseci, dok je ukupan dug iznosio 420 milijuna KM. No, Upravni odbor nije zadovoljan naplatom PDV-a i zbog toga je zadužio Upravu da nastavi aktivnosti koje će doprinijeti naplati duga od PDV-a te da iskoristi sve mehanizme koji su im na raspolaganju kako bi se ovaj dug smanjio. Na listi najvećih dužnika nalazi se veliki broj tvrtki koje upravo od državnog sektora nisu mogle naplatiti dugovanja u propisanom roku što ih je i dovelo u nemogućnost plaćanja PDV-a i na ovaj svojevrsni ‘stup srama’. Veliki broj tvrtki s kojima smo razgovarali kažu da su jedan od razloga zašto nisu uspjeli platiti PDV upravo dugovanja državnih tvrtki prema njima. Iako je plaćanje trebalo obaviti u roku od 30 dana, to se rijetko kada događa tako da na naplatu svojih potraživanja čekaju dosta dugo.
Javne tvrtke dužnici
Zbog toga bi, smatraju, državu trebalo staviti na stup srama jer je ona jedan od uzročnika ovih problema. Objavom imena UNO je trebao naplatiti više od 269 milijuna KM, dok je dug od oko 520 milijuna KM prisilno naplaćen proteklih godina.
Najveća dugovanja privatnih tvrtki prema UNO BiH imala je tvrtka “Kekerović” iz Laktaša koja državi duguje više od devet milijuna maraka. Među deset najvećih dužnika našle su se državne institucije i tvrtke poput Direkcije za robne rezerve Republike Srpske, koja državi duguje skoro osam milijuna maraka, Direkcije za robne rezerve Federacije BiH s dugom od oko 4,1 milijuna maraka te Gradsko prometno poduzeće Sarajevo (GRAS) s dugom većim od 6,6 milijuna maraka.