Stupanj nerealiziranih revizorskih preporuka u BiH prilično je visok i kreće se od 25 posto na razini Republike Srpske, više od 43 posto u Federaciji BiH te do 55 posto nerealiziranih preporuka na državnoj razini.
Ove podatke iznijela je voditeljica Projekta održivosti civilnog društva u okviru Fondacije Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) Sandina Bošnjak uoči okruglog stola o temi "Ima li pravog odgovora na preporuke revizije državnih institucija?", koju je danas u Sarajevu organizirala Fondacija CPI.
Usporedbe radi, navela je da u zemljama s razvijenim demokracijama stupanj realizacije revizorskih preporuka iznosi čak 90 posto.
Bošnjak je kazala da je proračun za građane, odnosno prikaz proračuna na jednostavan način, važan za transparentnost javnih financija u BiH, ali da je još važnija tema današnjeg okruglog stola - revizija.
- Revizija je jedan od najznačajnijih mehanizama kontroliranja efikasnog i pravilnog trošenja javnog novca i upravljanja javnom imovinom - istaknula je, dodajući da je to posebno važno ako se ima u vidu da je BiH siromašna zemlja, s više od pola milijuna nezaposlenih, čije je zaduženje na kraju 2015. iznosilo više od 11 milijardi KM.
Upravo zbog toga važno je pojačati reviziju institucija na svim razinama u BiH, međutim, to je otežano zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti revizorskih institucija.
Posebno loša situacija je, kaže, u javnim poduzećima, gdje od 2013. do 2015. godine dvije trećine poduzeća nije bilo podvrgnuto reviziji, a neka su od tih javnih poduzeća danas u stečajnom ili predstečajnom postupku.
Istaknula je da je situacija loša i na lokalnoj razini gdje je u istom razdoblju od 79 općina u Federaciji BiH revidirano 23, a od ukupnog broja revizorskih izvješća čak 43 su imala negativna revizorska mišljenja.
Zamjenik generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH Jasmin Pilica informirao je da je ovaj ured ove godine dao 530 pojedinačnih preporuka institucijama BiH.
- Međutim, fokus smo stavili na 31 sustavnu preporuku koje, ako bi bile implementirane, značajno bi popravile stanje u javnoj upravi - pojasnio je, naglasivši da fokus uvijek stavljaju na revizorske preporuke, dok su mišljenja manje bitna.
Naveo je neke od sustavnih preporuka koje se iz godine u godinu ponavljaju, a ne bivaju realizirane, kao što su usvajanje proračuna institucija BiH na vrijeme, pitanje policijskog dodatka, pitanje neimplementiranja odluka Ustavnog suda BiH, pitanje rješavanja državne imovine…
Također je naveo neke od institucija na državnoj razini u BiH koje se najmanje pridržavaju revizorskih preporuka, a to su Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova, koja već duže vrijeme imaju revizorsko mišljenje s rezervom.
Član Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju Elvir Karajbić kazao je da činjenica da neke institucije u BiH imaju negativna revizorska izvješća zbog čega ne snose nikakve sankcije, govori sve o nesavršenosti sustavu u BiH, odnosno nedorečenosti unutar institucija FBiH.
Naveo je primjer Švedske u kojoj je revizija razvijena, a gdje odgovorni automatski podnose ostavke, dok se institucijima koje dobiju revizorsko mišljenje s rezervom umanjuje proračun za 10 posto.
- Kod njih je izvođenje političara 'na stub srama' bitno, jer tako gube svoje birače. Međutim, kod nas je potrebna represija jer politička samosvijest ne postoji - zaključio je Karajbić.