Vlada Federacije BiH prošloga je tjedna utvrdila prijedloge zakona o izmjeni Zakona o policijskim službenicima Federacije BiH i Zakona o unutarnjim poslovima Federacije BiH i oba ta zakona bit će upućena u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Riječ je o vrlo važnim izmjenama koje će konačno uz imenovanje Neovisnoga odbora deblokirati proces imenovanja novog ravnatelja Federalne uprave policije nakon višegodišnjih opstrukcija samo kako Hrvat ne bi bio imenovan na čelo entitetske policijske agencije. Kako je navedeno u obrazloženju, Zakonom o policijskim službenicima FBiH utvrđeni su uvjeti za prestanak radnog odnosa za policijskog službenika. Jedan od uvjeta za prestanak radnog odnosa je kada policijski službenik ispuni uvjete za stjecanje prava na mirovinu. S obzirom na to da prestanak radnog odnosa policijskog službenika, koji je utvrđen Zakonom o policijskim službenicima FBiH, nije usklađen s odredbama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH, nužno je izvršiti izmjenu ove odredbe Zakona o policijskim službenicima FBiH kako bi se ostvarivanje prava policijskih službenika, odnosno ostvarivanje prava mirovinskog i invalidskog osiguranja moglo ostvarivati u skladu s važećim propisima koji to pitanje uređuju.
Uvjeti za mirovinu
Utvrđenim prijedlogom zakona mijenja se dio zakona tako da policijskom službeniku prestaje radni odnos kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života, osim za policijskog službenika koji bude imenovan za ravnatelja uprave policije ili zamjenika ravnatelja uprave policije, a kojem radni odnos prestaje s istekom mandata u skladu sa Zakonom o unutarnjim poslovima FBiH. S druge pak strane, kod Zakona o unutarnjim poslovima FBiH izmjenama se briše odredba koja se odnosila na to da u vrijeme raspisivanja javnog natječaja i trajanja mandata kandidat za ravnatelja i zamjenika ravnatelja Federalne uprave policije ne ispunjava uvjete za mirovinu. Ovom izmjenom pojednostavljeni su uvjeti u pogledu izbora čelnih ljudi ove policijske agencije. S obzirom na to da za ravnatelja Federalne uprave policije mogu konkurirati samo policijski časnici u rangu glavnog inspektora te da postoji ograničenje unutar nižih policijskih agencija oko broja ljudi koji mogu dobiti taj čin i za koliko godina angažiranja, ponajprije onih u županijama, najveći broj hrvatskih kandidata do sada nije ispunjavao uvjete za poziciju ravnatelja. Naime, većina hrvatskih policijskih dužnosnika nije se mogla prijaviti jer su izmjenama propisa u ovome zakonu prije desetak godina uvedene upravo ove odredbe. S obzirom na odredbe Zakona o unutarnjim poslovima FBiH da ministar i ravnatelj ne mogu biti iz reda istoga naroda te da je Bošnjak godinama ministar, posve je logično da konačno nebošnjak dođe na čelo federalne policijske agencije. Taj je proces godinama opstruirao SDA imenujući najprije podobne, a onda i ravnatelja policije koji je također Bošnjak, nakon čega je na čelu ove policije vršitelj dužnosti. Čak od 2019. godine FUP nema ravnatelja policije. Posebno je važno okončati mandat aktualnom obnašatelju dužnosti Vahidinu Munjiću koji je dio istrage Tužiteljstva BiH vezano uz rad narko-klana "Dino i Tito".
Smjena korumpiranih policajaca
Među osumnjičenima je i zapovjednik Specijalne policije Federalne uprave policije Mustafa Selmanović. Njih dvojicu se povezuje s pogodovanjem policajcima koji su bili dio tima koji je osiguravao boravak čelnih ljudi narko-kartela u Sarajevu. Kako bi se imenovali novi policijski kadrovi, uz izmjene zakona, potrebno je okončati proceduru i oko imenovanja Neovisnoga odbora u Parlamentu Federacije BiH koji pak provodi proceduru imenovanja. Neovisni odbor imenuje Parlament Federacije na prijedlog radnih tijela Zastupničkog doma i Doma naroda nadležnih za izbor i imenovanja putem javnog natječaja, koji organiziraju i provode ta radna tijela. Članovi Neovisnog odbora biraju se među istaknutim stručnjacima iz oblasti pravnih, kriminalističkih ili drugih društvenih ili prirodnih znanosti te organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava ili drugih srodnih oblasti, s tim da najmanje jedan član Neovisnog odbora mora biti diplomirani pravnik, odnosno osoba sa stečenom diplomom visokog obrazovanja pravne struke. •