Otvaranje novih radnih mjesta koja bi osigurala primjereni dohodak u ruralnim područjima, osnivanje ministarstva ekologije, prostornoga planiranja i ruralizma, te naglasak na potrebe mladih, neka su od rješenja koje su predložena na Međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji „Kako zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora BiH? - uzroci, posljedice i rješenja”
- Depopulacija bi se najbolje mogla zaustaviti stvaranjem novih radnih mjesta u ruralnim područjima, tj. otvaranjem obrta, malih i srednjih poduzeća, čime bi se smanjio pritisak na urbana područja - kazao je ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković.
Jedinice lokalne uprave, gradovi, općine i županije, na lokalnoj razini mogu svojim djelovanjem, kao i u suradnji s višim razinama vlasti, pomoći stvaranju boljeg poslovnog okruženja što je osnovni preduvjet za spas sela, kazao je Ivanković, te je dodao kako su dobar primjer takvog djelovanja gradske uprave Ljubuškog i Mostara.
Kako bi se zaustavilo raseljavanje s ruralnih područja, istaknu je, potrebna je široka strategija svih razina vlasti.
Ivanković je, također, predložio reorganizaciju nekog od ministarstva koje bi preuzelo brigu u selu i koje bi uspostavilo dugoročnu viziju za ruralna područja kroz konkretan politički okvir.
Na konferenciji, održanoj u organizaciji Odjela za biotehničke i prirodne znanosti Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH, sudjelovali su stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, a o iskustvom Republike Hrvatske govorio je Ivo Grgić s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- Hrvatska je prošla ono što su prošle mnoge zemlje zapadne Europe i mi danas imamo dvije stvar: jedna je da imamo migracije iz Republike Hrvatske i drugo, ono što nas posebno zabrinjava, da imamo prostore koji su totalno ispražnjeni, demografski uništeni - kazao je profesor Grgić.
On je kao primjer naveo prostor Banovine, koja je pogođena razornim potresom 2021. godine i koja je između dva popisa izgubila 30 posto stanovništa.
- Jedna grupa znanstvenika bila je zadužena da sačini program revitalizacije tog prostora ali je program obustavljen ne bi li se išlo na drugi pristup rješavanja tog problema, a to je da RH koristi fondove EU, što u konačnici nije dalo rezultate – kazao je Grgić.
Po njegovim riječima, rješenja ovakvih problema uvijek postoje, ona su jednostavna, ali su često bolna i zahtijevaju politički koncenzus.
Što se pak tiče Republike Srbije, koja je prepoznala problem depopulacije ruralnih područja, skrb za ruralni razvoj preuzelo je Ministarstvo za brigu o selu.
Redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Jan Kišgeci kazao je kako to ministarstvo ima dobre projekte, a poseban se naglasak stavlja na mlade kako bi ih se potaknulo na ostanak u ruralnim područjima.
Tako Ministarstvo za brigu o selu daje mladim bračnim parovima bespovratna sredstva za kupovinu kuća ili kupnju minibuseva za prijevoz stanovništva iz sela u selo ili grad, odnosno za prijevoz učenika.
Sudionici konferencije složili su se da će ruralna depopulacija u kombinaciji sa starenjem stanovništva zahtijevati ambiciozna ulaganja kako bi se zadržali mladi, otvorila radna mjesta i ruralna područja učinila živima.