Ovo je ocjena Stojana Marinkovića, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, koji za Fenu kaže da je najveća šteta nanesena u proizvodnji kukuruza koji je prije vremena sazreo i totalno podbacio po pitanju prinosa, a još gore po pitanju kvaliteta.
- Žetva je uveliko krenula najviše u Semberiji, dijelom u Posavini i Lijevče polju, gdje se nije moglo ići sa silažom koja je loše kvalitete. I tu imamo zaista izuzetno loše prinose koji se kreću i ispod dvije tone po hektaru pa do oko četiri tone po hektaru - objašjava Marinković.
U nekim predjelima gdje su riječni tokovi, gdje je malo dublji profil zemljišta, tu su, kako kaže, nešto malo optimističnije prognoze, ali generalno kukurz je lošeg kvaliteta i loš je prinos.
Marinković potvrđuje da je veoma malo površina zasijanih kukuruzom pod sustavom navodnjavanja. Navodnjavanje je, kako objašnjava, ove godine bitno pomoglo u zemljištima dubljeg profila, mada ne u potpunosti jer su bile izrazito velike temperature zraka pa je dolazilo do tzv. kuhanja biljki.
- U takvim uvjetima ni navodnjavanje nije moglo ispoljiti puni efekat. Sigurno je da su posljedice suše daleko blaže nego na zemljištu gdje nije navodnjavano. Ovom prilikom podsjećam da Ministarstvo poljoprivrede subvencinira nabavku sustava za navodnjavanje - navodi Marinković.
Osim izravne štete, po riječima Marinkovića, poljoprivredni proizvođači još ne znaju kako će proći sa cijenama, jer još uvijek nitko ne izlazi s tim.
- Ne zna se koliko će biti uvezeno kukuruza i kako ćemo na kraju osigurati dovoljne količine da prehranimo stočni fond. Do sada se uvijek uvozilo, a nadamo se da će i sada biti kompenzirano kroz uvoz - kaže Marinković.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kaže da je suša nanijela i veliku štetu u šumama jer se pojedina stabla suše i jer je zemljište u totalnom deficitu s vlagom. U plastenicima su oštećene pojedine kulture, i ono što je trebalo da dospije kasnije je pretrpjelo određene štete.
- Ovo je jedna vrlo nezgodna godina za nas poljoprivrednike, ali i za sve građane - poručuje Marinković.
On zaključuje da će sami poljoprivrednici, zbog klimatskih promjena, morati mijenjati način proizvodnje, da sade hibride koji ranije dospijevaju. Drugim riječima, da se prilagode klimatskim promjenama.