Svaka druga cigareta kupljena u BiH je ilegalna. Oko 185 milijuna kutija cigareta konzumira se iz ilegalnih tokova. Švercane cigarete dostupne su čak i u legalnim trgovinama.
Na ilegalnom tržištu u BiH u posljednje tri godine pojavilo se više od 100 vrsta nelegalnih proizvoda, dok se u isto vrijeme legalno tržište smanjilo za čak 30%. Država zbog toga godišnje gubi više od pola milijarde KM proračunskih prihoda, gospodarstvenici gube više od 110 milijuna KM prihoda, dok se s druge strane oko 400 milijuna KM zarade švercera prelijeva u ilegalu financirajući razne kriminalne skupine.
Svake godine novcem koji se gubi na crnom tržištu cigareta u BiH se može financirati, primjerice, 30 km autoceste, što je kompletna dionica autoceste na koridoru Vc Mostar sjever - Mostar jug ili kompletno sanirati dug Mirovinskog zavoda FBiH od 230 milijuna KM, povećati mirovine ili izgraditi godišnje čak 80 vrtića.
Ilegalna trgovina
Ilegalno tržište duhana u BiH od 2013. do 2018. poraslo je višestruko, sa stope od 6 na skoro 50%. Iako se ne smanjuje broj konzumenata, prodaja cigareta na legalnom tržištu i dalje pada. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, prihodi prikupljeni na osnovi trošarine na duhan i duhanske prerađevine u prva dva mjeseca 2019. iznosili su 141,3 milijuna KM, dok je u istom razdoblju lani prikupljeno 143,8 milijuna KM. “Došlo je do porasta prihoda od uvoznih trošarina na duhan i duhanske prerađevine, a pada prihoda od trošarina na domaći duhan i duhanske prerađevine.
Razlog je smanjenje proizvodnje cigareta u BiH gdje trenutačno postoji samo jedna tvornica, koja je značajno smanjila proizvodnju”, objašnjavaju iz UNO-a BiH. Ističu da su ovlaštene službene osobe UNO-a BiH u 2018. i prva dva mjeseca 2019. načinile 31 izvješće o počinjenom kaznenom djelu nedopuštenog prometa trošarinskih proizvoda (cigarete, rezani duhan...), s prijavljenim iznosom štete u visini od 8,094.997,55 KM, koje je UNO uputio na daljnje postupanje prema nadležnom Tužiteljstvu BiH. Tužiteljstvo BiH je u trima slučajevima 2018. podiglo optužnicu protiv prijavljenih, a jedan slučaj iz 2018. dobio je sudski epilog, odnosno osoba je kažnjena uvjetnom kaznom zatvora u trajanju od godinu dana, s razdobljem provjere od tri godine, uz izrečenu mjeru trajnog oduzimanja privremeno oduzetih predmeta.
“Što se tiče učinaka izrečenih sankcija, možemo samo navesti podatak da je bilo slučajeva procesuiranja iste osobe za ponovljeno kazneno djelo”, objašnjavaju iz UNO-a. Dodaju kako je u navedenom razdoblju prema nadležnim općinskim/osnovnim sudovima, u okviru prekršajnog postupanja podneseno 115 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u kojima su predmet prekršaja bili duhan i duhanske prerađevine, dok su u skraćenom prekršajnom postupku, po navedenom, službenici UNO-a BiH izdali 98 prekršajnih naloga. UNO u kontinuitetu ulaže napore na suzbijanju crnog tržišta duhanom i duhanskim prerađevinama na tržištu BiH što, između ostalog, predstavlja i jedan od prioriteta u njihovu radu. A napore, u skladu sa svojim ovlastima, ulažu i porezne uprave entiteta.
“Za prva tri mjeseca ove godine republička tržišna inspekcija oduzela je 50 kutija cigareta koje su zatečene u prometu, a da nisu posjedovale dokaz o podrijetlu, odnosno potrebnu prateću dokumentaciju. U 2018. inspekcija je u prometu zatekla i oduzela 415 kutija cigareta i 86 kg duhana iz razloga jer nisu posjedovali dokaz o podrijetlu. U 2017. inspektori su u prometu zatekli i oduzeli 423 kg rezanog duhana bez podrijetla, a u 2016. g. 657 kg”, kazali su u Inspektoratu RS.
U pravilu riječ je o fizičkim osobama koje su prometovale rezani duhan i cigarete na tržnicama u manjim količinama od 1-2 kg ili nekoliko kutija cigareta. U ovim kontrolama, na tržnicama na licu mjesta nisu zatečene velike količine duhana i cigareta bez podrijetla. “Zakonom o duhanu zabranjeno je stavljanje u promet rezanog ili na drugi način usitnjenog, neobrađenog duhana, a propisana kazna za fizičku osobu ako počini predmetni prekršaj iznosi od 200 KM do 1000 KM te su inspektori u slučajevima oduzimanja rezanog duhana izricali navedene kazne.
U slučajevima gdje su inspektori zatekli u prometu cigarete bez podrijetla, izricali su kazne u skladu sa Zakonom o trgovini, koje iznose od 2000 KM do 10.000 KM za trgovca kao gospodarsko društvo, od 700 KM do 3500 KM za odgovornu osobu i od 500 KM do 2500 KM za trgovca kao poduzetnika”, ističu u Inspektoratu RS. Slično stanje je i u FBiH.
“Duhan i duhanske prerađevine oduzimani su od fizičkih osoba protiv kojih su poduzete mjere podnošenjem prekršajnih prijava i oduzimanjem predmeta prekršaja. Tako je u proteklom razdoblju bez dokumentacije kojom se dokazuje podrijetlo robe zatečeno 3540 kg u vrijednosti 70.800 KM”, kazao je medijima glavni tržišni inspektor FBiH Elmir Ramić i dodao: “U ovom trenutku teško je govoriti o procjeni opsega crnog tržišta, ali s obzirom na legalan promet duhana i duhanskih prerađevina, možemo pretpostaviti sa sigurnošću da se radi o više desetaka milijuna KM”.
Izmjene zakona
Zbog činjenice da se povećanjem trošarina ne smanjuje broj konzumenata cigareta, u nekoliko navrata predlagano je da se na određeno razdoblje zaustavi rast trošarine. Prije godinu radna skupina koju je formirao Upravni odbor UNO BiH načinila je nacrt izmjena Zakona o trošarinama BiH kojim se predlaže uvođenje moratorija na povećanja trošarina na cigarete u iduće tri godine, dakle 2019., 2020. i 2021.
Razlog: enormni porast crnog tržišta cigareta u BiH, analogno tome, drastično smanjenje legalnog tržišta, a što rezultira ogromnim gubicima za državu. No, ovaj akt ubrzo je postao “žrtva” procedura pa ga je tako Vijeće ministara BiH tek usvojilo u prosincu 2018., Kolegij Zastupničkog doma razmatrao tek sredinom siječnja ove godine, a zbog nemogućnosti političkih stranaka da nakon općih izbora formiraju parlamentarnu većinu sjednica Zastupničkog doma na kojoj bi se izmjene ovog zakona trebale razmatrati još nije ni zakazana. Povećanje trošarina u BiH pokrenuto je s namjerom usklađivanja s EU, kao dio pripreme za otvaranje pregovaračkog procesa. BiH je u povećanje trošarina krenula naglo, neprimjereno ekonomskoj situaciji u zemlji (kupovnoj moći građana) što je uzrokovalo porast maloprodajne cijene.
BiH ima najveći udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u Europi (porezi čine 91% cijene, same trošarine 77%). Građani BiH plaćaju najskuplje cigarete u odnosu na standard u čitavoj Europi. Cigarete su u BiH znatno skuplje nego u susjednim zemljama izvan EU.
Ovakvo stanje dovelo je do toga da legalni proizvodi imaju dvostruko veću cijenu od onih na crnom tržištu. Zaustavljanjem rasta trošarina na tri godine osigurao bi se početak vraćanja tržišta u legalne tokove.•