Posljednji službeni podatci kažu: u BiH ima oko 890.000 siromašnih, a više od 20.000 građana svaki dan čeka hranu iz lonaca pučkih kuhinja. Isti podatci govore da samo u 73 državne institucije radi više od 22.000 zaposlenika. Oni na bruto plaće i naknade godišnje potroše oko 522 milijuna KM.
Mala socijalna izdavanja
Kad se državnim pridodaju entitetske, županijske i institucije lokalne uprave uključujući i Brčko Distrikt u njima radi više od 184.000 zaposlenika! Projekcije javnih proračuna koje se rade do 2015. godine najavljuju da će ta brojka stalno rasti. Na jednoj strani rast administracije pokazuje istraživanje je kontinuiran, a s njima se radikalno uvećavaju proračunski troškovi. Na drugoj socijalnoj strani rast broja siromašnih se iz godinu u godinu povećava, ali se smanjuju financijski izdatci za tu socijalno ugroženu kategoriju. Posljednja analiza koju je radilo Federalno ministarstvo rada i socijalne skrbi pokazala je porazan podatak po kojem BiH u usporedbi sa zemljama Zapadnog Balkana i ECA regije (Europa i Središnja Azija), BiH je na posljednjem mjestu po efikasnosti ciljanja, najsiromašnija petina stanovništva prima najmanje u usporedbi s drugim zemljama. “Još jedan problem je karakterističan za socijalnu situaciju u BiH, a to je eksplozivni rast “novog siromaštva”, tj. propast srednjeg sloja stanovništva koji je od relativno visokog životnog standarda prije rata, danas završio u siromaštvu. Riječ je o socijalnim posljedicama privatizacije praćene korupcijom, tj. “tranzicijskim gubitnicima”, pokazala je analiza. Umjesto da socijalna pomoć završi kod socijalno ugroženih osoba, postoje dokazi da ciljane naknade u BiH dobivaju ih i oni koji ne trebaju. Na tom planu bit će poduzete posebne aktivnosti, kako bi se razotkrili pravi od lažno socijalno ugroženih osoba. Iako je zakonom zajamčeno pravo na socijalnu naknadnu, dječji doplatak, u većini županija i općina u FBiH takve naknade se daju neredovito ili gotovo nikako. Osim toga, građani FBiH prolaze vrlo težak postupak kada dođu u stanje socijalne potrebe i trebaju ostvariti neko pravo iz socijalne zaštite. Vrlo složen i kompleksan sustav normativnog uređivanja ove oblasti doveo je do uvođenja teško shvatljivih procedura, postupaka i dokumenata potrebnih za ostvarivanje nekog prava. Kako bi ostvario neko pravo, građanin često treba dobro razmisliti kojoj se instituciji treba obratiti, jer se u različitim županijama zahtjevi za ostvarivanje određenih prava podnose različitim institucijama: županijskom centru za socijalni rad – općinske službe, općinskim centrima za socijalni rad, općinskim službama koje se organiziraju u okviru tijela uprave. Studija Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi pokazuje da postoje brojne razlike od županije do županije, od općine do općine.
Brojni dokumenti
Na primjer: ako osoba treba ostvariti pravo na dječji doplatak, u nekim općinama će zahtjev podnijeti u centru za socijalni rad, a u drugim općinskoj službi u okviru tijela uprave. Veoma je različit broj dokumenata koji se moraju osigurati da bi se ostvarilo isto pravo u različitim županijama i općinama. Mnogi od traženih papira su formalne prirode i temeljno ne dokazuju stanje u kojem se osoba nalazi (prihodi od imovine, posjedovanje nekretnina, sposobnost za rad itd.). Poseban je problem kad se pojedini dokumenti ne mogu osigurati u mjestu stanovanja, već se moraju tražiti iz drugih općina, npr. rodni list, posjedovanje nekretnina, nalaz i mišljenje povjerenstva za ocjenu invalidnosti ili radne sposobnosti. Neki od ovih dokumenata se i plaćaju.