Najnovije istraživanje provedeno u Republici Hrvatskoj pokazalo je kako Hrvati, u prosjeku, peru zube svaki peti dan?! Četkice za zube mijenjaju jednom godišnje, pa ne čudi da u prosjeku imaju četiri pokvarena zuba ili da 11 posto Hrvata uopće nema svog zubara, piše Večernji list BiH. A kakvi su Bosanci i Hercegovci kada je riječ o oralnoj higijeni? Postoje li uopće podaci o tome koliko vodimo računa o dentalnoj higijeni?
Nedostaju istraživanja
Prema riječima prof. dr. Sedina Kobašlije, šefa Katedre za dječju preventivnu stomatologiju pri Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, do sada na području Federacije BiH nisu rađena takva istraživanja.
Federalno ministarstvo zdravstva svake godine izdaje almanah sa zanimljivim podacima o zdravlju građana ovog entiteta. Međutim, ni u njemu se ne mogu naći takvi podaci. Građani BiH, tvrde stomatolozi, nemaju dovoljno razvijenu svijest o vlastitom zdravlju te liječniku, odnosno stomatologu, u ovom slučaju obično odlaze kad ih nešto zaboli, a tada je najčešće kasno.
Sudeći po nekim pokazateljima, stanje u BiH je lošije nego u RH. Naime, prema podacima iz istraživanja koje je proveo Institut za zaštitu zdravlja RS-a, odraslih stanovnika koji redovito, više od jednom dnevno, peru zube u Republici Srpskoj je 60,9 posto. Žene u većem postotku od republičke razine redovito peru zube (66,3 posto), za razliku od muškaraca koji to čine u 54,6 posto slučajeva.
- U pogledu oralne higijene, postoje značajne razlike u odnosu na dob. S godinama starosti pada postotak onih koji redovito peru zube. Stanovništvo od 18 do 24 godine u visokom postotku redovito održava higijenu usta, dok to čini tek trećina građana starosti od 65 godina i više godina - navedeno je u istraživanju Instituta. Prema istraživanju, u održavanju higijene usta i zuba predanije je gradsko od stanovništva ruralnih područja. - Razlika u održavanju oralne higijene zapaža se i prema regijama, pri čemu 63,7 posto stanovništva banjolučke regije redovito pere zube, dok to čini 50,8 posto stanovnika na području Trebinja - stoji u istraživanju.
Karijes kod mladih osoba
Oralno zdravlje smatra se važnim dijelom općeg zdravlja. Prema tome, glavni cilj stomatološkog tretmana je poboljšanje oralnoga zdravlja, a time i kvalitete života. Danas u nerazvijenim i zemljama u razvoju, u koje spada i BiH, pojava karijesa je i dalje u porastu, dok razvijene države taj problem smatraju riješenim - tvrde stomatolozi. Najbolji pokazatelj oralnoga zdravlja je KEP indeks (broj karioznih, izvađenih i plombiranih zuba) dvanaestogodišnjaka. Tako je, primjera radi, vrijednost KEP indeksa u Hrvatskoj 4,8, na Kosovu 5,8, u Crnoj Gori 3,43, a na području Federacije BiH 5,36.
Da to stanje nije problem samo u BiH, potvrđuju nam činjenice da više od 90% ljudi na svijetu ima barem jedan karijes ili da svaki treći čovjek stariji od 60 godina nema ni jednog zuba.