Ubrzanim razvojem tehnologije upotrebljava sve veća količina električnih/elektroničkih uređaja (mobiteli, računala...), a svi ti uređaji sadrže više od 1000 različitih tvari od kojih su mnoge otrovne, kao, primjerice, kadmij, živa, berilij, olovo, heksavalentni krom, barij, PVC i slično. EE otpad je u kategoriji količinski najbrže rastućih vrsta otpada. Prema podacima programa za okoliš UN-a, svaki stanovnik Zemlje u prosjeku proizvodi više od sedam kilograma EE otpada godišnje, što predstavlja gotovo 50 milijuna tona takvog otpada. Prema izvješću o stanju životne sredine u BiH, godišnja količina električnog i elektroničkog otpada koju proizvede prosječni stanovnik BiH iznosi oko 5,5 kg godišnje.
Reciklažno dvorište
Brze tehnološke promjene dovode do značajnog skraćenja uporabnog vijeka elektroničke opreme u odnosu na njezin tehnološki vijek tako da zbrinjavanje e-otpada postaje sve izraženiji problem. S aspekta analize sastava materijala prisutnih u e-otpadu, oni se dijele u dvije kategorije: materijal štetan za okolinu i zdravlje ljudi te materijal prikladan za reciklažu i daljnju industrijsku upotrebu. E-otpad klasificira se u pet glavnih skupina skupljanja: veliki kućanski aparati, mali kućanski aparati, televizori i monitori, sijalice i rashladni uređaji. S početkom 2020. u Sarajevu je otvoreno “reciklažno dvorište”, mjesto na kojem građani mogu besplatno donijeti zastarjeli i pokvareni električni i elektronički uređaj (e-otpad). Ranije su građani mogli u postojeće ulične kontejnere i “zeleni namještaj” u trgovačkim centrima besplatno predati e-otpad manjih dimenzija, kao što su fenovi, miševi, tastature, mikseri, bušilice, ventilatori, računala i slično. ZEOS ekosustav uspostavio je 104 mjesta za preuzimanje e-otpada, od toga su ukupno 32 ulična kontejnera, 107 komada zelenog namještaja u trgovačkim centrima, 26 reciklažnih dvorišta kod sakupljača u 35 općina FBiH. Budući da su ulični kontejneri i zeleni namještaj namijenjeni za odlaganje aparata manjih dimenzija, kao što su, mali kućanski aparati, IT oprema, alati, razni instrumenti i električne igračke pojavila se potreba za uređenjem novog mjesta za preuzimanje e-otpada većih dimenzija, kao što su perilice za rublje, štednjaci, hladnjaci, TV monitor.
Izvoz i prerada
- Sav otpad, koji se skupi u našem sustavu, predaje se ovlaštenim sakupljačima na daljnju preradu, osim opasnog otpada, koji se izvozi na preradu izvan BiH zbog nepostojanja odgovarajuće tehnologije, kao što su otpadne žarulje, ekrani od televizora i monitora te otpadni hladnjaci koji sadrže freone – kazala je nakon otvaranja reciklažnog dvorišta u Sarajevu pomoćnica direktora tvrtke ZEOS Eko-sistem Elma Babić-Džihanić. Babić-Džihanić smatra da BiH prijeti prava ekološka katastrofa zbog nepostojanja zakonskih propisa za zbrinjavanje svih posebnih tokova otpada, ali i zbog uvoza rabljenih uređaja. - Svi ti rabljeni aparati nakon svog životnog vijeka postat će otpad koji će biti potrebno zbrinuti, a na isti nije plaćena nikakva naknada za zbrinjavanje – poručila je. Do sada su, dodala je, skupili više od 10.000 tona e-otpada, koji nije završio na bh. deponijima, dio tog otpada, opasni e-otpad, izvezen je na preradu u Njemačku i Austriju, a ostalo je prerađeno u BiH. Očekuje da će to reciklažno dvorište, a i ostala koja planiraju uspostaviti, proširiti mrežu skupljanja te da će skupiti i veće količine e-otpada, koje iz godine u godinu rastu.