Nezaposlenost, politička i osobna nesigurnost, siromaštvo, neuređen obrazovni i zdravstveni sustav razlozi su sve većeg odlaska građana Bosne i Hercegovine. Prema procjеnama Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, samo u ovoj godini iz države bi moglo otići 350 tisuća ljudi. U sustavne promjene građani odavno više ne vjeruju.
Sve lošija ekonomska situacija Rusmira je natjerala je da se odluči otići iz Bosne i Hercegovine i novi život započeti u Sloveniji, jer odavno, kako kaže, ne vidi budućnost u ovoj zemlji. U Sloveniji je aplicirao za posao u sektoru turzima i ugostitetljstva, javlja BHRT.
"Duže vrijeme sam nezaposlen, radio sam ranije nešto. Često nam prekidaju angažmane, pa sam ovo shvatio kao pozitivnu priliku da nastavim raditi u Sloveniji.", objasnio je.
Samo u prošloj godini Bosnu i Hercegovinu je napustilo 170 tisuća osoba. U proteklih deset godina ta brojka iznosi oko pola milijuna. Procjene Saveza samostalnih sindikata su da bi Bosnu i Hercegovinu ove godine moglo napustiti 350 tisuća osoba. Posebno, kako su kazali, zabrinjava činjenica da odlaze visokokvalificirani ljudi s radnim iskustvom s više od 15 godina. Ali, i obitelji s djecom.
Lejla Sućeska Čaušević iz Saveza samostalnih sindikata BiH kaže kako po prvi put sada ima porast odlazaka ljudi koji imaju stabilne plaće, a koji su radili u nekim recimo poželjnijim kompanijama.
"Upravo ta neka ekonomska neizvjesnost jednostavno ljude tjjra da idu odavde", ističe.
Zbog masovnog odlaska ljudi došli smo u situaciju da nam se škole zatvaruju, poručuju iz Unije za održivi povratak. Naglašavaju da se suočavamo i s deficitom radne snage.
Mirhunisa Zukić, iz Unije za održivi povratak BiH kaže kako je Sanski Most, koji je nekada bio najnaseljeniji, danas pust.
"Čak se nude i radna mjesta, ali nema tko da radi. Imamo onda Livno, Glamoč, Grahovo, tamo se škole zatvaraju. Eto koliko je alarmantno, da nemamo ljudi, a osobito djece", ističe Zukić.
Stručnjaci smatraju da ekonomski problemi nisu glavni razlog iseljavanja već bezperspektivnost, posebno kada je riječ o mladima.
"Zapravo cjelokupni društveni ambijent, društveno stanje u BiH, od ekonomske politike, preko sigurnosne situacije, obrazovanja, zdravstva, naprosto cijeli društveni ambijent pogoduje želji odlaska", tvrdi Amer Osmić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.
"Mjere ne mogu biti ad hoc, ne može se svaki dan kao iz rukava izbacivati mjere nego mora bti sustavno uređene mjere koje će biti predložene i adekvatno financijsk podržano, jer provđenje takvih mjera bi mogle pokazati rezultate", ističe demograf Aleksandar Čavić.
Ništa konkretno, kvalitetno i dugoročno do sada nije urađeno kako bi se spriječio sve veći odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine, tek određeni projekti, ali strateškog dugoročnog plana na razini države i dalje nema. Postavlja se pitanje dokad?