Velik broj građana BiH nastoji po svaku cijenu otići iz zemlje i bolje sutra potražiti u nekoj od zemalja EU. S druge strane, za tisuće stranaca BiH je obećana zemlja. BiH postaje sve zanimljivije odredište strancima koji iz godine u godinu šalju tisuće zahtjeva za dobivanje privremenog ili stalnog boravka, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvih šest mjeseci 2018. izdano je 1407 radnih dozvola strancima, dok su u posljednje četiri godine izdane 9093.
Službeni podaci
U proteklih 10 godina broj stranaca koji su tražili privremeni boravak udvostručio se, dok je broj tražitelja stalnog boravka porastao skoro šest puta. Azil je u BiH zatražila 381 osoba u 2017., dok je 2016. taj broj iznosio 79, a godinu ranije 46. Ukupno je od 2008. do 2017. azil u BiH zatražilo 980 osoba.
Radne dozvole u BiH najčešće traže građani Srbije, Turske, Hrvatske, Kine, Italije, Kuvajta, Crne Gore, Sirije i Saudijske Arabije. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvom polugodištu ove godine u FBiH je izdano 885 dozvola, u RS 448 i u Distriktu Brčko 74 radne dozvole. Tijekom prošle godine u BiH je izdano 2606 radnih dozvola, u FBiH 1682, u RS 782 i 142 u Brčkom. “Tijekom 2018. izdane su 552 radne dozvole muškarcima i 130 dozvola ženama.
Prošle godine izdane su 782 radne dozvole”, rekli su za Nezavisne u Zavodu za zapošljavanje RS. Državljanima Srbije izdano je 379, Italije 36, Rusije 29, RH 23 i građanima Slovenije 22 dozvole. Dok mladi iz BiH “trbuhom za kruhom” napuštaju BiH u potrazi za poslom, stranci posao nalaze upravo u BiH.
Suficitarne struke
U Agenciji za rad i zapošljavanje kažu da broj zaposlenih stranaca nema značajan utjecaj na domaće tržište rada. “U posljednje četiri godine broj stranih radnika se kretao od 0,3 do 0,4% u odnosu na broj zaposlenih u BiH. Iz ovoga se vidi da broj zaposlenih stranaca nema značajniji utjecaj na domaće tržište rada”, kažu u Agenciji.
Najviše radnih dozvola izda se za djelatnost trgovine, prerađivačku industriju, poslovanje nekretninama i obrazovanje.
Zanimljivo je da se najviše stranaca zaposli u oblasti trgovine unatoč tome što su trgovci u vrhu liste nezaposlenih - na posao u prosjeku čekaju 10 godina. Ekonomisti objašnjavaju da to što stranci dolaze raditi u BiH nije rezultat pozitivnih trendova na tržištu rada, odnosno pogodnosti koje nude ovdašnji poslodavci.
Tvrde kako je to posljedica toga što strane tvrtke u BiH nemaju povjerenje u domaću radnu snagu. U svakom slučaju je apsurd da u državi u kojoj su ljudi godinama na zavodima za zapošljavanje posao pronalaze radnici iz bijeloga svijeta, posebno u djelatnostima u kojima se bilježi suficit radne snage.•