Sveučilište u Mostaru u posljednje je vrijeme stalno u središtu pozornosti javnosti, ali i društvenih zbivanja. Podizanje vidljivosti i uporan rad na primjeni europskih standarda te vrednovanje diploma u Hrvatskoj i Europi omogućuju mu poziciju lidera kad je riječ o visokom obrazovanju u BiH. Strateška pozicija unutar hrvatskog naroda i snažna društvena integracija dodatno su ojačane pojačanim interesom za upise na sveučilišne studije. Postoje i brojni izazovi pa smo o svemu tome razgovarali s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoranom Tomićem.
Rektore Tomiću, kako biste hrvatskoj javnosti u nekoliko rečenica predstavili Sveučilište u Mostaru?
Sveučilište u Mostaru je otvoreno sveučilište, jedno od osam javnih visokoškolskih institucija u BiH. Na našem je sveučilištu hrvatski službeni jezik i zbog toga mu pripada strateška uloga razvoja ovog dijelu BiH, a napose obveza afirmiranje kulture i identiteta Hrvata u BiH. Prvi strateški cilj je kvaliteta obrazovanja. Kao i svi drugi nalazimo se u vrlo dinamičnom prostoru s brojnim izazovima.
Koji su ključni izazovi Sveučilišta u Mostaru?
Ponajprije se nastojimo snažno integrirati u europski prostor visokog obrazovanja. To znači da moramo naporno raditi da bismo postigli europske standarde. Aktivnosti koje poduzimamo prije svega uključuju europsku reakreditaciju koju provodimo svakih pet godina. Ta reakreditacija nam pomaže da se jače povežemo s europskim sveučilištima.
Uspijevate li proći te kriterije i implementirati standarde?
Trenutačno smo jedino javno sveučilište u BiH koje ima europsku akreditaciju. To znači da se naše diplome priznaju u Europi. Upravo se pripremamo za novo europsko akreditiranje koje nas očekuje na proljeće sljedeće kalendarske godine. U isto vrijeme provodit ćemo i reakreditaciju Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH.
Je li europsko akreditiranje uvjet vašeg sudjelovanja u združenom doktorskom studiju u Austriji koji provodite s još pet sveučilišta iz pet europskih zemalja?
Da, to je uvjet. Kako bismo sudjelovali u tom doktorskom studiju, morali smo se akreditirati i kod Austrijske agencije za visoko obrazovanje. Teški su to procesi, ali nemaju alternative. Upravo smo uspješno okončali proces reakreditiranja programa jednog studijskog programa i započeli drugi.
Znači li to da se Sveučilište u Mostaru pozicionira kao europsko sveučilište?
Apsolutno. Mi jesmo i želimo biti moderno europsko sveučilište koje radi s visokim standardom i doprinosi razvoju znanja i društva u cijelosti. Želimo dodatno afirmirati vrijednosti europskih standarda visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i tako pomoći razvoju našeg društva i približavanju Europskoj uniji. Uostalom, prvo smo bosanskohercegovačko sveučilište koje kao punopravni član sudjeluje u novom Erasmus+ programu za razdoblje 2021. – 2027. Riječ je o inicijativi "Europska sveučilišta", koja ima za cilj povezati europska sveučilišta i omogućiti stjecanje diploma kombiniranjem studija partnerskih zemalja.
Za one čitatelje koje vas manje poznaju, kakva je organizacijska struktura Sveučilišta?
Organizirani smo u 11 fakulteta uključujući Akademiju likovnih umjetnosti. Radimo u pet kampusa i osim središta u Mostaru imamo dislocirane centre u Orašju i Vitezu. Akademija likovnih umjetnosti je u Širokom Brijegu. Infrastrukturalno se stalno razvijamo. Gledamo visoko, tamo kamo nas snovi mogu odvesti.
Kakva je struktura nastavnika na Sveučilištu u Mostaru?
Trenutačno na sveučilištu radi i surađuje oko 1100 nastavnika i 240 nenastavnog osoblja. U zadnjih pet godina izabrali smo 251 asistenata, 241 višeg asistenta, 260 docenata, 165 izvanrednih profesora i 50 redovitih profesora te 6 lektora. Rastemo i razvijamo se. Dug je proces do sazrijevanja i konkurentnosti. Samo moramo biti strpljivi, ali i spremni na težak rad. Moramo učiti i služiti.
Imate oko 10.000 studenata?
Ove godine imamo između devet i deset tisuća studenata u sva tri ciklusa studiranja. Riječ je o bogatoj alumni bazi. Ukupno smo otkako postojimo izdali oko 60.000 diploma i to svjedoči o važnosti i snazi Sveučilišta u Mostaru tijekom 45 godina djelovanja.
Kakva je struktura stranih studenata, ponajprije onih iz Hrvatske?
Godinama imamo velik broj studenata iz Hrvatske na našim fakultetima, iz RH ih dolazi oko 20 posto i to je konstanta. Studenti su organizirani putem svoje udruge, a vrlo brzo se integriraju u život sveučilišta i grada Mostara. Zanimljivo je da već drugu generaciju Studentskog zbora vode studenti iz Hrvatske.
Jesu li vam prioritet studiji na engleskom jeziku?
Upravo smo najavili godišnju akademsku klauzuru koja će u rujnu biti posvećena studijima na stranom jeziku. Za sada imamo medicinu na engleskom jeziku i studije engleskog, njemačkog, talijanskog i ruskog jezika. Izvodimo 650 kolegija na jednom od svjetskih jezika. Vjerujem da ćemo u budućnosti imati više studija na engleskom jeziku koji će privući strane studente i dodatno afirmirati naše sveučilište.
Hoće li i to pomoći da se suzbije stereotip o Sveučilištu u Mostaru kao mjestu na kojem se lako završava fakultet?
Stereotipa je bilo i bit će ih, ali vjerujem sve manje. Osim prijatelja i podupiratelja, članova i onih koji surađuju u alumni zajednicama, sveučilište ima i svoje "neprijatelje", osobe koji su iz raznih razloga sklone širenju neistinitih ili lažnih informacija. Takvi se vesele našem neuspjehu. Jedan statistički podatak demantira sve one koji se ne vesele našem rastu i uspjehu. Naime, oko 30 posto upisanih studenata ne završi studij na Sveučilištu u Mostaru. Brinemo se zbog tih postotaka jer to nije dobro za naše vanjsko vrednovanje, tj. reakreditiranje.
Sveučilište u Mostaru vidljivo je i na svjetskim ranking ljestvicama?
Kad su ranking ljestvice u pitanju, mi smo u usponu. Učimo i stječemo iskustvo te prilagođavamo svoje aktivnosti njihovim algoritmima. Sve je malo i veliko dok se ne usporedi s drugim. Mi se želimo uspoređivati i mjeriti s drugima kako se ne bismo umislili da smo najbolji na svijetu.
Bila je jako zapažena vijest o pozicioniranju Sveučilišta u Mostaru na svjetskoj WURI ranking ljestvici?
Da, prvi put smo vidljivi na toj ranking ljestvici koja se bavi inovacijama. Na globalnoj ljestvici rangirani smo između 101. i 200. mjesta. SUM se nalazi na 32. mjestu u kategoriji Četvrta industrijska revolucija (Sveučilište u Oxfordu je na 37. mjestu), a pozicionirano je između 51. i 100. mjesta u kategoriji Upravljanje kriznim menadžmentom. Trenutačno smo u postupku prijave i na druge velike ranking ljestvice u svijetu. Moram spomenuti mentorsku ulogu Sveučilišta u Splitu i izraziti zahvalnost rektoru Ljutiću i njegovu timu za svu pomoć.
Jak naglasak na internacionalizaciju postavljen je strateški ili je to rezultat potrebe za vrednovanjem ne samo u BiH nego i u svijetu?
I jedno i drugo. Kad sam istaknuo da jesmo i želimo biti prepoznatljivo europsko sveučilište, to znači da želimo biti i prepoznatljivo sveučilište na svjetskoj razini. Međunarodna suradnja je strateški cilj Sveučilišta u Mostaru. Više od 250 partnerskih sveučilišta u svijetu iz 42 zemlje, članstvo u brojnim europskim i svjetskim akademskim i istraživačkim mrežama, više od tisuću odlazne i dolazne mobilnosti jamči naš dodir s najvažnijim svjetskim sveučilištima, praksama i iskustvima. Namjeravamo tako i nastaviti.
Znači li to da vaši studenti u sklopu programa Erasmus i drugih mogu jedan semestar ili više studirati negdje u Europi?
Upravo tako. Internacionalizacija znači integriranje u prakse i primjenu standarda s obje strane. Velik broj naših studenata uživa pogodnosti naše Erasmus suradnje. Razbili smo barijere nepriznavanja položenih ispita. Istodobno, povećan je broj stranih studenata i profesora koji dolaze na Sveučilište u Mostaru i borave kod nas. Sada smo, mogu reći, potpuno integrirani u europsku praksu u visokom obrazovanju.
Nedavno ste dobili i EU Erasmus povelju?
Europska komisija dodijelila je Sveučilištu u Mostaru Erasmus povelju u visokom obrazovanju (Erasmus Charter for Higher Education – ECHE) za razdoblje 2021. – 2027. godine. Povelja pruža temeljni okvir osiguranja kvalitete međunarodne suradnje između partnerskih institucija unutar i izvan Europske unije što doprinosi boljoj standardizaciji ključnih elemenata i aktivnosti unutar Erasmus+ programa mobilnosti. Dodjela ECHE-a preduvjet je za sudjelovanje u novom Erasmus+ programu, kao i u tri ključne aktivnosti koje on obuhvaća, a odnose se na mobilnost pojedinaca u svrhu učenja, suradnju radi ostvarivanja inovacija i razmjenu dobre prakse te potporu reformi politika.
Hrvatski su mediji objavili vijest da ste utemeljili Centar za umjetnu inteligenciju.
Informacijske tehnologije još su jedan strateški pravac jačeg razvoja sveučilišta u Mostaru. Ostvaruje se naša vizija o digitalno zrelom sveučilištu na regionalnoj i europskoj razini. To znači da želimo biti među najboljima i lideri u ovom području. Naš Sveučilišni IT (SUMIT) kojeg uspješno vodi prof. dr. Tomislav Volarić igra ključnu ulogu u digitalnoj transformaciji obrazovanja i provodi digitalizaciju osnovnih i srednjih škola u BiH koje rade po hrvatskom nastavnom programu. Trenutačno je u programu 135 škola. U naš projekt e-Škole uključeno je više od 100.000 korisnika u BiH, a upisano je 200.000 ocjena u e-Dnevnik. Na toj platformi postavljeno je više od 2000 digitalnih obrazovnih sadržaja. SUMIT trenutačno radi na više od pedeset aktivnih projekata, uključujući nekoliko važnih IT projekata koje financira Europska unija. Centar za umjetnu inteligenciju koji smo osnovali novi je iskorak u našem težnjama da budemo lideri u ovom području. Smatramo da je umjetna inteligencija iznimno važno područje, ne samo u kontekstu informacijskih tehnologija, već i u kontekstu globalnih trendova u tehnologiji, znanosti, ekonomiji i društvu općenito.
Na Sveučilištu više ne postoji papirnati indeks?
U procesu digitalizacije sveučilišta izbacili smo indeks kakav poznaju naše generacije. Sve je digitalizirano i uveli smo e-iskaznice koje zamjenjuju indeks, ali imaju i više drugih mogućnost. Ove godine uspješno smo proveli e-upise i u tome smo regionalni lideri.
Bili ste na svjetskoj znanstvenoj konferenciji umjetne inteligencije u Tokiju?
Da, Sveučilište u Mostaru nastupilo je u Tokiju jer nam je prihvaćeno istraživanje te je objavljen rad. Treba podsjetiti da je 79 posto radova iz cijelog svijeta odbijeno. Razgovarali smo s kolegama na Sveučilištu u Tokiju koje ima 13 nobelovaca. Moram reći da su neka sveučilišta u Tokiju pokazala interes za nas i prije dolaska u Japan.
Tko su vam partneri na tom području?
Na sveučilišnoj razini nekoliko sveučilišta u Izraelu s kojima imamo sjajnu suradnju, a zatim hrvatska javna sveučilišta i naši prijatelji iz BiH ali i drugi partneri iz Europe. Na stručnoj razini partneri su nam brojne IT tvrtke iz okruženja i Europe.
Kad smo kod Izraela, vidjeli smo da je Sveučilište u Mostaru prvo u BiH usvojilo Deklaraciju o antisemitizmu, a pokrenuli ste i kolegij koji će proučavati holokaust. Je li bilo razgovora i o novim oblicima suradnje?
Izrael nam je uzor u mnogo čemu. Prvo želimo afirmirati vrijednosti koje krase taj narod i državu. Želimo pokazati suosjećanje s patnjom i nepravdom koju je taj narod doživio kroz povijest. Želimo pokrenuti aktivnosti kojima ćemo afirmirati vrijednosti Izraela. Potaknuli smo usvajanje Deklaracije o antisemitizmu na Rektorskom zboru/konferenciju BiH što smo i usvojili. U znanstvenom pogledu brojna su nam sveučilišta otvorila svoja vrata, a rekao bih i umove i srca. Trenutačno surađujemo u području IT-ja, vodimo intenzivne razgovore o suradnji u području medicine, a uskoro započinjemo i suradnju na području poljoprivrede. Aktivno surađujemo sa Židovskom zajednicom u Mostaru i Glavnim uredom Gospodarske komore Države Izrael koju uspješno vodi predsjednik Amir Gross Kabiri.
Mnogi od nas nisu upoznali brojne važne svjetske institucije koje na neki način postavljaju okvir razvoja, ali i institucionalne suradnje. Pisalo se da ste sudjelovali na Konferenciji NAFSA u Sjedinjenim Američkim Državama?
NAFSA je udruga međunarodnih edukatora, najveća na svijetu posvećena međunarodnom obrazovanju i razmjeni. Radi na unapređenju politika i praksi koje osiguravaju međusobno povezaniji, mirniji svijet danas i za generacije koje dolaze. Sveučilište u Mostaru prvi je put pozvano da sudjeluje na američkoj konferenciji, kao jedino iz ovog dijela JI Europe. Imali smo razgovore o suradnji sa sveučilištima u SAD-u, Novom Zelandu, Japanu, Kini, Indiji, Meksiku, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Turskoj, Argentini, Brazilu i drugima.
Vratimo se malo na svakodnevni život sveučilišta. Koja je vaša vodilja i vizija za budućnost?
Sveučilište u Mostaru djeluje u vrlo dinamičnom okruženju i nestabilnim društvenim okolnostima. Djelujemo u zemlji s vrlo kompleksnim pravnim sustavom koji se snažno reflektira na nas. Svako predviđanje situacija unaprijed je nezahvalno, a opet se mora gledati u budućnost. Naš okvir razvoja i strateški pogled na razvoj sadržan je u Strategiji Sveučilišta u Mostaru 2023. – 2028. kojom smo definirali strateška područja i ciljeve i vodimo se tim dokumentom. Među prvima smo izradili i donijeli digitalnu strategiju razvoja Sveučilišta u Mostaru. Planiranje i provedba strateških ciljeva svakodnevni je izazov. Moramo priznati da je odluka o pridruživanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji donijela veliki optimizam i nadu među nama.
Znamo da nestabilno društvo generira i brojne izazove i probleme. Koje biste među njima naglasili?
U prvom redu financiranje Sveučilišta. Moramo osigurati financije za opstanak, ali i razvoj. Pripada nam strateška uloga u državi, ali posebno u narodu koje je utemeljilo ovo sveučilište. Želimo biti jasno prepoznato europsko sveučilište, ali i sveučilište koje njeguje identitet naroda iz kojeg proizlazi. Teško je naglasiti važnost sveučilišta unutar našeg društva. Mi po svome značenju nismo jedno od sveučilišta u okruženju. Razlikujemo se i od svih hrvatskih javnih sveučilišta, ali i onih u BiH. Naša je uloga društveno važnija, složenija i donekle odgovornija. Zato je nam jako važna društvena integracija.
Bez obzira na tu važnost, Sveučilište u Mostaru ni danas još nije financijski neovisno?
Apsolutno nije. Mi se dominantno financiramo iz sredstava osnivača i iz školarina. Jedan dio prihoda donose razvojni i istraživački projekti. To nije dostatno za ostvarivanje naše temeljne misije i vizije te uloge koju imamo u društvu. No ipak nije vrijeme za kukanje nego jaki optimizam. Optimizam i snažnu potporu pružaju nam sve strukture društvene zajednice na čelu s predsjednikom Hrvatskog Narodnog Sabora akademikom Draganom Čovićem. Naša snažna sinergija ne utječe na akademsku autonomiju, nego nam pruža snažnu materijalnu i psihološku potporu.
Kako bi SUM bio prepoznatljivo i moderno europsko sveučilište, pomaže vam i Vlada Republike Hrvatske?
Vlada Republike Hrvatske razumije poziciju Sveučilišta u Mostaru i njegovu stratešku ulogu. Od nas se traži podizanje standarda kakvi su u Hrvatskoj i Europi i pritom nas se ne štedi. Očekivanja su velika i podržavamo taj pristup. Vlada Republike Hrvatske pomaže nam svake godine na više načina pa i financijski. Zahvalni smo premijeru Andreju Plenkoviću na osjećaju za našu misiju i ulogu u bosanskohercegovačkom društvu, a napose u hrvatskom narodu. Zahvalnost dugujemo i Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske kao i brojnim drugim institucijama poput Carneta, AZVO-a, AKD-a i drugih. Bez njih Sveučilište u Mostaru ne bi bilo moderno, konkurentno i europsko.
Često ste spominjali i ulogu Rektorskog zbora Republike Hrvatske?
Sveučilište u Mostaru ima oko 250 nastavnika iz Hrvatske i njih 50 iz BiH koji sudjeluju u nastavi i brojnim drugim procesima. Bez tih nastavnika bili bismo prosječni i nedovoljno dobri. Stoga moram zahvaliti rektorima javnih sveučilišta u Hrvatskoj i BiH na nesebičnoj pomoći, ne samo u razmjeni nastavnika nego i u svim drugim procesima. Za nas je ta suradnja strateški važna i iznimno cijenimo svaku akademsku pomoć.
Ističete i izvrsnu suradnju s javnim univerzitetima u BiH i rad u Rektorskoj konferenciji BiH?
Primjer smo izvrsne suradnje, akademske empatije i želje da jedni drugima pomognemo. Osam je javnih visokoškolskih institucija. Okupljeni smo u Rektorski zbor/konferenciju i odlučujemo konsenzusom. Vlada pravo akademsko razumijevanje do granica punog akademskog prijateljstva. Izražena je spremnost za pomoć i razmjenu iskustava i dokumenata. Dijelimo zajedničke probleme i vrlo smo solidarni. Ključnu ulogu ima rektor sarajevski prof. dr. Rifat Škrijelj. Prihvaćamo ulogu Univerziteta u Sarajevu kao naše alme mater. Različiti smo. Ne treba zaboraviti da je različitost pokretač svijeta. Živimo to.
Velik broj vanjskih suradnika upućuje na nedovoljnu kadrovsku popunjenost domaćih nastavnika?
Može se i tako gledati. Sveučilište u Mostaru na brojnim studijskim programima, a njih je u prva dva ciklusa 158 i na trećem doktorskom 15, sigurno nema dovoljan broj nastavnika u traženim zvanjima. Hipotetski, i da ih imamo, morali bismo imati vanjske suradnike koji daju novu vrijednost i nastavi i istraživanjima, a vrlo su važan izvor mentorskih kapaciteta. Zato smo zahvalni svakom profesoru koji nam dolazi u Mostar ugrađujući svoje znanje i iskustvo u ono što želimo postići i što jesmo.
Kako se nosite s izazovima tržišta i potrebama društva i gospodarstva?
Tradicionalno su sveučilišta spora i sporije reagiraju na potrebe tržišta. No svjedočimo tome da se to posljednjih godina mijenja. Sveučilište u Mostaru u posljednjih je pet godina pokrenulo 19 novih studijskih programa. Nastojimo kroz njih afirmirati tržišne, ali i razvojne potrebe. Potpisali smo 140 ugovora o partnerstvu kroz nastavne baze. Angažiramo više praktičara u nastavni proces kako bismo bili ukorak s realnim sektorom i primjenjivim znanjima. Možemo li više i bolje? Možemo.
Mediji su objavili vijest da je Sveučilište u Mostaru dobitnik nagrade na Venecijanskom bijenalu, najstarijoj i najprestižnijoj izložbi suvremene umjetnosti na svijetu. O čemu je riječ?
Jedno od znanstvenih područja u kojem smo snažno angažirani je područje umjetnosti. Uz prepoznatljivu Akademiju likovnih umjetnosti utemeljili smo i Galeriju sveučilišta u Mostaru. Ove godine naša je Galerija prijavila rad našeg profesora i pomoćnika rektora Stjepana Skoke za Venecijanski bijenale. U snažnoj konkurenciji pobijedili smo i Sveučilište u Mostaru, Sveučilišna galerija i Stjepan Skoko predstavljat će državu Bosnu i Hercegovinu na 60. bijenalu u Veneciji. Golem je to uspjeh i čast, a zapravo rezultat naših stalnih ulaganja u područje umjetnosti. Zahvalni smo organizaciji i umjetničkoj kreaciji Marina Ivanovića, kustosa ovog projekta.