INTERVJU: Prof.dr.sc. Monika Tomić:

Svi u BiH trebaju imati zdravstveno osiguranje

Foto: Braco Selimović
Svi u BiH trebaju imati zdravstveno osiguranje
20.08.2014.
u 10:10
Ako bi se razgovaralo o centralizaciji zdravstvenog sustava u Federaciji, potrebno je mijenjati Ustav ovoga entiteta. Ako bi se cijeli sustav centralizirao, teško bi ga bilo uskladiti sa stvarnim potrebama ljudi, i to je veliki problem
Pogledaj originalni članak

Prof. dr. sc. Monika Tomić vjerojatno je najveće iznenađenje na listama HDZ-a BiH i HNS na ovim izborima. Ni naša sugovornica nije se nadala da će dobiti ulogu nositeljice liste za državni Parlament, a s njom smo razgovarali o planovima u politici, medicini i politici, te brojnim drugim pitanjima.

•Jedno ste od iznenađenja i novih lica na listama HDZ-a BiH, tj. HNS-a. Hoće li i poruke koje planirate poslati biračima biti nove u odnosu na prethodne izbore?

S obzirom da sam nositeljica liste uime HDZ-a BiH i HNS, najsnažnija je poruka jedinstvo hrvatskog naroda, zajednička borba svih stranaka s hrvatskim predznakom za ravnopravnost i opstojnost Hrvata u BiH. Moje radno mjesto je uz pacijente, njihove obitelji, uz narod, znam kako pojedine obitelji teško žive, kako se snalaze da prežive, da školuju svoju djecu, kako teško žive umirovljenici. Što je s ljudima koji su izbjegli iz svojih domova prije dva desetljeća i još uvijek nisu riješili osnovna egzistencijalna pitanja, zašto smo ih zaboravili...? Treba naći fondove iz kojih će se riješiti zdravstveno osiguranje za sve kategorije stanovništva. Treba pokušati naći svoje mjesto pod suncem, da budemo kao mala Švicarska. Znam kako su svima dosadila lažna obećanja raznih stranaka, raznih političara, osoba koje svojim načinom života i rada nisu uradili baš ništa za dobrobit ovog naroda. Svako svoje obećanje sam u životu ispunila, ali ja mogu obećati samo jedno, da ako budem u prilici, borit ću se svim srcem da pomognem svom narodu.

•Kakva su vaša očekivanja od predstojećih izbora?

Mislim da trebamo izići na izbore, glasovati i boriti se za interese hrvatskog naroda u BiH jer jedino tako imamo izgleda za bolje sutra. Mladi odlaze u inozemstvo, ne iz obijesti, nego kako bi preživjeli. Na mladim ljudima je da se trgnu, da se pokrenu, aktivno uključe u politički život, da sudjeluju u donošenju odluka, a ne da ih netko donosi u njihovo ime jer te odluke se tiču prije svega njihove budućnosti. Neophodno je slijediti europske trendove, osigurati projekte za gospodarstvo, a time i otvoriti nova radna mjesta, a izuzetno je važno ulaganje u znanost. Moja je želja da zajedno pokušamo to promijeniti, stoga izađimo na izbore, dajmo svoj glas za bolje sutra..

•Vodite Kliniku za unutarnje bolesti SKB-a Mostar, dekanica ste Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Kako uskladiti sve obveze koje imate s novima koje su pred vama?

To pitanje su mi postavili i kada sam postala dekanica Farmaceutskog fakulteta prije četiri godine. Tada smo uselili u prostorije Fakulteta za prirodoslovno-matematičke i odgojne znanosti Sveučilišta u Mostaru, dobili prostoriju i pol, bez kemijske olovke, a da ne govorim o telefonu, faksu i računalu i ostalim neophodnim stvarima koje su potrebne za funkcioniranje jednog fakulteta. Sa Sveučilišta dobivamo najčešće 4000 KM. Ja i moji suradnici imali smo dobru volju, svi smo radili sve, nije se pitalo za radno vrijeme i zahvaljujući takvom radu i dobrim ljudima koji su nas financijski pomogli, opstali smo. Doveli smo vodeća imena s Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i prodekana za nastavu prof. Gebera, bez kojeg, ja moram priznati, ne bih mogla ni zamisliti ovaj fakultet. Objavili smo tri knjige koje studenti ne plaćaju, nego besplatno koriste, pokrenuli studentski časopis ‘Placebo’. Organizirali smo sedmodnevne vježbe naših studenata na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ako kažem da smo upisali četvrtu generaciju studenata, sve svoje obveze odradili u rekordnom roku, a nismo nikom ništa dužni, onda mislim da smo uspjeli. Što se tiče Klinike za unutarnje bolesti, predstojnica sam u drugom mandatu. Za ove godine smo uspjeli renovirati polovinu zgrade koja je ostala nedovršena u ranijoj obnovi, obnovili instalacije, uredili podrumske – ambulantne prostore, nabavili potrebnu opremu, napravili moderan Klinički odjel za polivalentno liječenje. Također, izgradili smo suvremeni Klinički odjel za interventnu, invazivnu kardiologiju po čemu smo prepoznati u cijeloj BiH jer imamo 24-satno dežurstvo kod intervencija za akutni infarkt miokarda. Upravo je u izgradnji još jedna dvorana za koronarografiju. Za ove godine smo educirali veliki broj specijalista, subspecijalista iz svih oblasti interne medicine, organizirali predavanja, simpozije, kongrese. Za sve naše ideje uvijek smo imali potporu ravnatelja, prof. Kvesića. Uz mene su kvalitetni i vrijedni suradnici koji svoj posao rade vrlo savjesno i profesionalno tako da moram priznati da s radošću dolazim na posao. Dosta smo napravili, ali uvijek može biti i bolje. Najsretnija sam kada čujem od pacijenata da su bili zadovoljni boravkom u našoj klinici, a vjerujte, vrlo tužna kada čujem i suprotno. I na kraju ću vam odgovoriti na vaše pitanje da dan ima 24 sata, samo ih treba znati dobro rasporediti.

•Znači li vaš ulazak u politiku i odmicanje od medicine?

Medicina je moj životni izbor, sretna sam što radim posao koji volim, jako sam puno uložila u svoje obrazovanje tako da me samo bolest može odmaknuti od medicine i mojih pacijenata.

•Kako inače gledate na angažman liječnika u politici?

Nekada, kada sam bila mlađa, uvijek sam razmišljala što će liječnik u politici i čudila sam se nekim svojim kolegama što su napustili medicinu. Moje razmišljanje se sa životnim iskustvom mijenjalo, tako da mislim kako ne treba izaći iz medicine, iz znanstvenog rada, ali ako se dobije prilika pomoći svom narodu kroz politiku, mislim da bi bilo jako sebično tu ponudu odbiti. Mnogi poznati političari u Hrvatskoj bili su i moji profesori, vrsni liječnici od kojih sam mnogo naučila, a uspjeli su uskladiti te dvije profesije.

•Kako biste ocijenili stanje u zdravstvu?

Kada govorimo o zdravstvu, svi znamo da su najveći problemi vezani uz financiranje zdravstvenog sustava. Neophodno je u suradnji sa zavodima za zdravstveno osiguranje napraviti projekte kako bi se održao sustav financiranja zdravstva. Potrebno je racionalizirati troškove zdravstvenog sustava, a da to ne utječe na

kvalitetu zdravstvene zaštite naših pacijenata. Unatoč svim ekonomskim problemima mi i dalje pratimo suvremena medicinska dostignuća i dalje se ulaže u naše bolnice kako opremom tako i visokoobrazovnim kadrom. Kao što se već pročitalo u medijima najavljena je gradnja dječje bolnice u Mostaru. Od prošle godine se krenulo s pripremama za transplantaciju organa u Bosni i Hercegovini u što smo se i mi iz SKB Mostar aktivno uključili i nadam se da će ovaj projekt od vitalne važnosti zaživjeti.

•Kakve je reforme potrebno napraviti da bi zdravstvo konačno bilo samoodrživo?

Treba provesti reforme koje će održati stabilan sustav financiranja zdravstvenih ustanova, uvesti nove mehanizme plaćanja zdravstvenih usluga, a da se pri tome osigura kvalitetna zdravstvena skrb. Treba ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu, preko projekata obiteljske medicine, rasteretiti bolnice i naći modus plaćanju bolnice prema uslugama koje je bolnica pružila svakom pojedinačnom pacijentu. U našoj bolnici je u tijeku implementacija IZIS programa (Integrirani zdravstveni informacijski sustav) koji će olakšati pristup pacijenata zdravstvenom sustavu. Također, trebalo bi ulagati u referalne centre za odgovarajuće bolesti, školovati visokoobrazovani kadar, uvesti nove metode u liječenju kako ne bismo imali potrebu slati pacijente u inozemstvo, a svi znamo koliko su te usluge skupe.

•Federalne vlasti su pokrenule inicijativu za osnivanje jednoga zavoda zdravstvenog osiguranja u Federaciji i gašenje županijskih zavoda. Kako gledate na tu inicijativu?

Po Ustavu Federacije BiH, zdravstvo je u podijeljenoj nadležnosti između Federacije i županija, ali ima i neke zajedničke ovlasti. Zdravstveni sustav je kompliciran i bojim se ako bi se centralizirao, a s obzirom na demografske, epidemiološke i socijalne razlike među županijama, teško bi ga bilo uskladiti sa stvarnim, svakodnevnim potrebama unutar županija. Često smo svi svjedoci toga prilikom nabave lijekova za hematološke i onkološke pacijente. Županija treba svojim prihodima raspolagati i ulagati ih u zdravstveni sustav prema prioritetima, a to su ujedno i odrednice i Ustava. Da bi se o ovome razgovaralo potrebno je promijeniti Ustav FBiH.

•Mislite li da će izbori donijeti pozitivne promjene u BiH?

Hrvatski narod je izigran na prošlim izborima, te smo dobili vlast s nelegitimnim hrvatskim predstavnicima, a ja sam uvjerena da nas je to samo ojačalo i da ćemo pod pokroviteljstvom HNS uspjeti očuvati svoj dignitet kao narod koji stoljećima živi na ovim prostorima. Različitost naroda je bogatstvo jedne zemlje, i ako na ovim izborima pobijede stranke koje poštuju i svoje i tuđe, koje su spremne na dijalog, za međusobno uvažavanja, poštovanje prava pojedinca i slobodu svih građana, mislim da su to zdravi temelji za sigurniju budućnost.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.