Da stanovništvo BiH nije naviklo na sve i svašta, vjerojatno mnogi od nas ne bi ostali pri zdravoj pamet s obzirom na sve što nas je snašlo u današnje vrijeme. Praktički, ova zemlja nikako se ne može oporaviti od kriza, kako političkih tako i ekonomskih, ali i svih drugih, poput zdravstvene koja nas prati od ožujka 2020. godine, piše Večernji list BiH.
Gdje je svjetlo na kraju tunela, u ovom trenutku teško je procijeniti i sve se nekako čini, dok god bude trajao rat u Ukrajini, a ne vidi mu se skori kraj, neće biti ni plamička nade u BiH da bi sve konačno moglo profunkcionirati. Ovih dana raspravlja se o inflaciji koja je na rekordnim razinama i sa 100 maraka, s kojih se nekada preživljavalo mjesec danas, ne mogu se zadovoljiti ni osnovne ljudske potrebe. Savez samostalnih sindikata BiH traži ograničavanje cijena i ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice te ukidanje trošarina na gorivo kako bi se pomoglo svim građanima, a ne samo pojedinim kategorijama, o čemu je za BHRT govorio predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović.
- Vlastima odgovara svaki oblik poskupljenja i inflacije jer se tako pune proračuni. Iz tih proračuna oni sami sebi povećavaju plaće. Tako guraju prst u oko građanima u BiH - kazao je, između ostalog, Šatorović. I to je dobrim dijelom točno jer je nedavno povećanje plaća uznemirilo bh. građane. S druge, pak, strane, Vlada FBiH odlučila je donijeti mjere koje će stimulativno djelovati na stanovništvo, a još se traže načini da se minimalna mirovina dodatno poveća te da se donekle olakša život najugroženijoj populaciji.
Četvrtina svjetskog izvoza
Jer s 424 marke mjesečno, čime treba platiti nikad skuplju hranu, zatim lijekove i režije, praktički je nemoguće. Federalni premijer Fadil Novalić proteklih je dana najavljivao mjere kojima će se nastojati olakšati život građana, ali je govorio i o inflaciji koja svijet gura prema provaliji. Istaknuo je kako je inflacija trenutačno najveći ekonomski izazov svugdje u svijetu. - Nakon protekle dvije pandemijske godine, u ovoj godini suočili smo se s jednom od najvećih ekonomskih kriza. Prioritet nam je ublažavanje njezinih posljedica - kazao je Novalić te objasnio zbog čega imamo ovakva poskupljenja. Važno je znati da Rusija i Ukrajina zajedno čine četvrtinu svjetskog izvoza pšenice i ječma te 15 posto svjetskog izvoza kukuruza.
- Dakle, petina stanovništva našeg planeta konzumira pšenicu iz Rusije i Ukrajine. Jasno je da i najmanji poremećaj na tržištu u tim državama, a pogotovo rat u Ukrajini, neizbježno dovodi do problema u opskrbi, pa tako i do rasta cijena - kazao je. Također, prirodni plin predstavlja od 70 do 80 posto ukupnog udjela u proizvodnji amonijaka. Amonijak je ključan u proizvodnji gnojiva, a među najvećim proizvođačima i izvoznicima na svijetu su Rusija i Bjelorusija. U poljoprivrednoj proizvodnji dva najveća troška su gnojivo i obrada zemlje za koju je potrebna nafta. Dakle, i u obradi zemlje ključni su energija, nafta i plin, koji su poskupjeli iz očiglednih globalnih razloga, a posljedično je poskupjela i hrana.
- Mi u Vladi fokusiramo se na izradu planova i provođenje konkretnih poteza i mjera koje imaju za cilj u jednom dijelu pomoći ljudima, pogotovo osjetljivim skupinama - kazao je Novalić.
Duboka kriza
A da razloga za optimizam nema, potvrđuje i izjava čelništva Udruge banaka za FTV, a razlog je euro koji je na najslabijoj poziciji ikad. Trenutačno 1 dolar iznosi 0,99 eura, a BiH je u problemu jer je konvertibilna marka vezana uz euro.
- Ratom u Ukrajini samo Amerika financijski profitira, svi ostali gube, pogotovo Europa. Što dulje rat bude trajao, euro i europska ekonomija bit će sve lošiji. Svaka naša marka pokrivena je eurom, a ECB već 15 godina izdaje euro bez pokrića te samim time neizravno slabi našu marku - navedeno je iz čelništva Udruge banaka BiH. Sve to pokazatelj je duboke krize u kojoj smo se našli, a za borbu s njom potrebne su konkretne i pravodobne mjere.