Tužiteljstvo BiH je u 2017. godini podiglo je 187 optužnica protiv 366 osoba, od čega je u Posebnom odjelu za ratne zločine podignuto 38 optužnica protiv 89 optuženih osoba, u Odjelu za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju 96 optužnica protiv 210 osoba, a u Općem odjelu podignute su 53 optužnice protiv 67 optuženih osoba.
Istovremeno, ukupno 1.536 predmeta koji se odnose na 7.850 osoba bilo je u radu Tužiteljstva BiH, a ukupan broj istraga u radu u sklopu 722 predmeta odnosio se na 3.316 osoba. Tužitelji Tužiteljstva su u 2017. godini ostvarili prosječnu normu od 136,42 posto (prosječna norma u tužiteljstvima u BiH je 109 posto).
Podaci su to iz Izvještaja o radu Tužiteljstva BiH za 2017. godinu koji je danas na sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH) prezentirala v. d. glavne tužiteljice tog tužiteljstva Gordana Tadić, a koji će biti proslijeđen Stalnom povjerenstvu VSTV-a za efikasnost tužiteljstava, radi detaljne analize i utvrđivanja prijedloga zaključaka za narednu sjednicu Vijeća.
Tadić je ocijenila da je u proteklom razdoblju došlo do stabiliziranja Tužiteljstva BiH te da su , i pored poteškoća u vezi s manjkom kadrova, ostvareni bolji rezultati u odnosu na prethodnu godinu. Prioritetnim je označila daljnje unapređenje rada Tužiteljstva BiH, infrastrukturno i organizaciono jačanje, te očuvanje institucionalne stabilnosti i daljnji angažman na pitanjima od značaja za europski put BiH, jačanja regionalne i međunrodne suradnje, kao i jačanje povjerenja građana u rad ove institucije.
U tom kontekstu, razmatrano je pitanje unapređenja rada na procesuiranju korupcije, te mogućnost kadrovske preraspodjele kada se radi o angažmanu tužitelja u tom segmentu.
Prema prezentiranim pokazateljima, na temelju optužnica Tužiteljstva BiH, u 2017. godini je izrečeno 138 presuda u odnosu na 290 osoba, od čega su 122 osuđujuće protiv 198 okrivljenih osoba, čime je ostvaren postotak osuđujućih presuda od 88,3 posto, te izrečeno ukupno 296 godina zatvora, a oduzeto oko 5,5 milijuna KM protuzakonito stečene imovinske koristi.
Između ostalog, Tužiteljstvo je angažirano na ekshumacijama nestalih i to u sklopu 112 predmeta.
VSTVBiH je primilo k'znanju, odnosno usvojilo informacije direktora Tajništva Vijeća u vezi s Nacrtom izvještaja o financijskoj reviziji VSTV-a BiH za 2017. i Informaciju o aktivnostima koje su u tijeku a tiču se nepotpisivanja financijskog sporazuma IPA 2017, odnosno dinamike stavljanja u funkciju tih sredstava.
Također, bilo je riječi i o akcijskom planu koji bi "na tragu" preporuka Europske komisije (Peer Review), orijentiranih ka rješavanju korupcije na visokoj razini, organiziranog kriminala i pranja novca.
Prethodno je na sjednici Vijeća provedena procedura izbora čelnih funkcija VSTV-a BiH.
Tako je dosadašnji predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija izabran na još jedan četverogodišnji mandat.
Tegeltija je bio jedini kandidat, a njegovo reimenovanje predložila je članica Vijeća Željka Radović.
Nakon provedene procedure i tajnog glasovanja za Tegeltijin reizbor glasovala je većina članova VSTV-a BiH, odnosno 13, od ukupno 14 prisutnih članova Vijeća, dok je jedan glasovao 'protiv'.
Povjerenje VSTV-a su ponovno zadobile i dosadašnje potpredsjednice ove institucije - Ružica Jukić i Jadranka Lokmić-Misirača, koje ostaju na tim pozicijama i u narednom četvorogodišnjem mandatu.
Za reizbor Jukić glasalo je 13, a jedan član je bio protiv, dok je Lokmič-Misirača dobila 12 glasova, a dva člana VSTV-a su se izjasnila protiv njenog reizbora.
Novi/stari čelnici VSTV-a iskazali su zadovoljstvo činjenicom da su ponovno zadobili povjerenje kolega, te izrazili zahvalnost i ponos tim povodom, navodeći da će nastaviti angažman na prioritetnim reformskim koracima.
Ocijenjeno je, usto, kako njihov reizbor potvrđuje jedinstvo VSTV-a kao institucije koja je u proteklom razdoblju, kako navode, bila izložena različitim izazovima.
Sjednica VSTV-a bit će nastavljena sutra, a jedna od točaka koje su uvrštene u prijedlog dnevnog reda za drugi dan zasjedanja jeste Zaključak Nadzornog tijela za praćenje provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u vezi s ujednačavanjem sudske prakse u toj oblasti.