Helikopter iz Srbije koji je prevozio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na Hvar, gdje se susreo s predsjednikom Zoranom Milanovićem, ukrao je pozornost Hrvatske u intermezzu velikih afera. Svi stereotipi našli su se u jednoj vijesti – (radikalni) Srbin iz BiH, helikopter srbijanske vlade, navodno prekršene procedure preleta BiH i Hrvatske. A u sve je uključen i predsjednik. I previše detalja dovoljno za višednevno zabavljanje javnosti. Detalji višesatnog razgovora Dodika i Milanovića nisu otkriveni, ali itekako je bilo dovoljno prostora za brojna medijska nagađanja. Nije poznato jesu li razgovarali o tihim sankcijama, ali i o svojevrsnoj ponudi koju je čelnik bosanskohercegovačkih Srba dobio za snižavanje tona i zaustavljanje poteza kojima je posljednjih tjedana ponovno rastresao ionako nestabilnu državu koja je u stalnome stanju krize posljednja tri desetljeća. Zajedno s potezima kojima vlasti Republike Srpske osporavaju Ustavni sud Bosne i Hercegovine te ulogu visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, ovaj entitet našao se pod financijskom blokadom SAD-a i Europske unije.
I dok su nedavno iz izaslanstva Europske unije u Sarajevu poručili da RS-ovim projektima koji se sufinanciraju uz njihovu potporu "nedostaje jedan papir", u Bruxellesu su visoki dužnosnici Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) nedvojbeno potvrdili kako su tihe sankcije na djelu protiv Banje Luke. A radi se o nekoliko stotina milijuna eura vrijednoj potpori. Najsnažniji u zagovoru takvog odgovora Dodiku službeni je Berlin, koji u projektima što se financiraju kroz Western Balkan Investment Fund (WBIF) ima mogućnost blokirati isplatu novca. Ranije ove godine Njemačka je zaustavila pola milijarde eura vrijedne infrastrukturne i energetske projekte u istočnom dijelu Republike Srpske. Očito se radi o planu B protiv čelnika RS-a, dugoročnog financijskog iznurivanja, svjesni da u zemlji nema dugih cijevi NATO-a, ali i da Dodik uživa potporu službene Moskve pa ga nije moguće "ukloniti" sa scene. Otvoreno je to ovoga tjedna, svjedočeći pred vanjskopolitičkim odborom američkog Senata, izjavio kandidat za poziciju pomoćnika državnog tajnika SAD-a i voditelja Ureda za Europu i Euroaziju James O'Brien. "Mi možemo smanjiti njegovu kontrolu novca i to je dio njegova izazova. Zajedno s EU i visokim predstavnikom kažemo mu da je to neprihvatljivo, da će biti jasne posljedice te da mora odustati od takvog ponašanja", rekao je O'Brien. On je jedan od dužnosnika iz ere Richarda Holbrookea i jedan od onih koji su suštinski radili na izradi rješenja Daytonskog mirovnog sporazuma. Jednako kao u tome vremenu koje je prethodilo konačnom rješenju i prekidu rata, i ovoga puta Hrvati predstavljaju "proxy" međunarodne administracije kako bi pokušali urazumiti srpsku stranu. Doznaje se kako upravo čelnik HNS-a BiH i HDZ-a Dragan Čović posreduje u razgovorima između stranih diplomata angažiranih u BiH i Dodika. I upravo je najvažniji rezultat posljednjeg sastanka državne koalicije sastavljene od vodećih hrvatskih, bošnjačkih i srpskih stranaka održanog u ponedjeljak u zgradi državnoga parlamenta, a koji je organizirao HDZ BiH, spuštanje tenzija nakon višemjesečnih nervoznih poruka i poteza. Svi su primijetili i novog starog Dodika čiji je rječnik, kao i političara iz bošnjačke koalicije, bio posve neprepoznatljiv.
Svi su govorili o europskim integracijama i reformama te o otvaranju pregovora s EU, dok su za najmanje oktavu snizili i tonove oko još uvijek prijepornih pitanja vezanih za rad Ustavnog suda, za koji Dodik vjeruje da sa sucima strancima mijenja daytonska pravila igre. Kao i u svakom političkom vrtiću, za dobro ponašanje slijedi nagrada. Uz manje buke iz Banje Luke očekuje se da bi već na jesen moglo biti otkočeno oko 600 milijuna eura potpore iz fondova Europske unije te još nešto manje iz programa za zapadni Balkan. Dodatni uvjet za to jest da zemlja provede nekoliko zakonskih reformi, a tu se prije svega misli na kooperativnost Dodikovih ministara u Vijeću ministara BiH, koje predvodi HDZ-ova Borjana Krišto. Sve to otkočilo bi isplatu toliko potrebnog novca ponajprije entitetu Republici Srpskoj, koja funkcionira na granici financijskog ponora, a s druge strane cijeloj bi zemlji otvorilo jednu posve novu perspektivu. Naime, očekuje se da bi usvajanjem nekoliko reformskih zakona Vijeće Europske unije moglo već potkraj ove godine naložiti otvaranje pregovora o članstvu BiH.