Tihi ubojica, kako nazivaju ugljični monoksid, svake godine u BiH i regiji odnese nekoliko života. Posljednji slučaj iz listopada prošle godine, kada je uslijed izbijanja manjeg požara u obiteljskoj kući od gušenja ugljičnim monoksidom smrtno stradalo čak šest osoba od kojih dvoje djece, potresao je regiju, piše Večernji list BiH.
Samo deset mjeseci ranije BiH je u crno zavila nezapamćena tragedija osmero mladih iz Posušja u novogodišnjoj noći. Sjedili su oko stola i samo zaspali. Nitko ni slutio nije koja opasnost vreba. Sličan slučaj potresao je Posavinu, kada je tijekom dočeka 2017. godine plin usmrtio 21-godišnje djevojke Mariju Damjanović i njezinu prijateljicu Magdalenu Dominović iz okoline Splita.
Potreban oprez
U Sarajevu je doček 2006. godine bio koban za mladi bračni par Sadiković. Pronađeni su mrtvi u svom stanu na Grbavici. Grijali su se na plin, a u kupaonici su imali plinski bojler. Utvrđeno je kako je smrt nastupila trovanjem ugljičnim monoksidom. Prije par godina dva brata u dobi 18-19 godina pronađena su mrtva u svojoj sobi u Visokom. Grijali su se na peć, međutim, dim se vraćao u prostoriju, kako su zaspali, nisu ništa primijetili. Ujutro ih je pronašla majka. Na opasnosti i kobne posljedice koje može izazvati ovaj plin upozorava Civilna zaštita Općine Posušje. "Grijanje zimi predstavlja potencijalno vrlo opasnu stavku jer sa sobom može donijeti i neželjenog gosta – ugljični monoksid. Ipak, i u ljetnim mjesecima postoji rizik od ovog tihog ubojice. Naime, iako znakovi trovanja ugljičnim monoksidom mogu biti vrlo suptilni, radi se o situaciji gdje je ugrožen život", ističu iz Civilne zaštite. Navode kako je riječ o bezbojnom plinu, bez mirisa i okusa, koji ne iritira sluznice – što ga praktički čini neuočljivim dok ne postane prekasno. Ugljični monoksid nastaje kao rezultat izgaranja tvari koje sadrže ugljik bez dovoljne količine kisika u zraku, što se u kućanstvu događa pri gorenju drva u kaminu ili pećima te kod plinskih pećnica, uključujući i plinske bojlere.
Osim toga, njime obiluju i automobilski ispušni plinovi, što može biti posebno opasno ako upalite auto u zatvorenoj garaži, a zatim ga pustite da radi kako bi se motor zagrijao. Iako su trovanja ugljičnim monoksidom posebice učestala zimi, ne zaboravite na njega niti u ostatku godine. "Naime, kako do nastanka plina dolazi izgaranjem, i ljeti postoje aktivnosti koje ga mogu generirati. Također se preporučuje izbjegavanje korištenja kuhinjskih napa, ventilacijskih uređaja te prijenosnih klima-uređaja u vrijeme dok rade atmosferska trošila.
Simptomi i pomoć
Ako nije moguće izbjeći kombinirani rad ovih uređaja, potrebno je osigurati dostatnu količinu zraka za izgaranje plina otvaranjem prozora/vrata koja se nalaze u blizini plinskog trošila", upozorili su iz posuške Civilne zaštite. Simptome možemo podijeliti s obzirom na akutnu (kratkotrajnu) i kroničnu (dugotrajnu) izloženost ugljičnom monoksidu. Simptomi akutnog trovanja CO-om nalikuju obolijevanju od gripe. Najprije se očituju simptomi poremećaja rada organa koji najviše ovise o kisiku, a to su središnji živčani sustav (glavobolje, vrtoglavice, grčevi) i srce (tahikardija, visoki krvni tlak). Osim toga, otrovanje CO-om može dovesti i do zatajenja drugih važnih organa, što se očituje plućnim edemom, akutnim zatajenjem bubrega, odumiranjem mišića, oštećenjem srčanog mišića i sličnim. Ako se preživi akutna faza trovanja, simptomi često zaostaju danima nakon događaja, tako da će mnogi preživjeli još neko vrijeme proživljavati mučninu, vrtoglavice, poremećaje govora, vida i sluha kao i poremećaje koncentracije. "Ako se simptomi ne povuku u roku 2-3 tjedna, možemo s velikom sigurnošću pretpostaviti da je došlo do trajnog oštećenja. Što se tiče kronične izloženosti, zabilježena je povećana učestalost obolijevanja od koronarne srčane bolesti", zaključili su iz Civilne zaštite Posušje. U slučaju trovanja važno je osobu što prije izvesti na svjež zrak te pozvati Hitnu pomoć.