Savez županijskih udruga umirovljenika u Federaciji BiH sa sjedištem u Mostaru počeo je s radom prije više od 11 godina kao oblik dragovoljnog udruživanja zbog unapređivanja i ostvarivanja zajedničkih ili ciljeva općeg interesa. Savez djeluje na razinama pet županija, HNŽ, ZHŽ, HBŽ, SBŽ i PŽ. Ima više od 20 tisuća članova uključenih u 21 općinsku ili gradsku udrugu koje su udružene u županijske saveze. Na čelu Saveza je Ivo Kožul koji je najbolje upućen u brige s kojima se susreće Savez.
Večernji list: Navedite neke od mnogobrojnih problema?
Problemi s kojima se susreće Savez vezani su uz strukturalne promjene mirovinskog sustava, a i ekonomska tranzicija, kao i privatizacija utjecali su na slabljenje sustava. Vlasti u Federaciji nisu poduzimale mjere za stabilizaciju mirovinskog sustava, nego su ga koristile za rješavanje socijalnih pitanja što se odrazilo posebice na mirovine onih koji su ih stekli 40-godišnjim radom.
Donošenjem Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju 1998. godine, kao i kasnijim izmjenama te odluke da se mirovine smanje za više od 50% u odnosu na predratne (s 85% na oko 37%) , bilo je katastrofalno i glavni razlog postojećeg stanja mirovina. Rast mirovina išao je jako sporo tako da je sad prosječna mirovina oko 42% od prosječne. Prosječna primanja zaposlenika veća su za tri puta od prosječnih mirovina, skoro 50% umirovljenika ima najnižu mirovinu od 326 KM. Ovakvo stanje mirovina je neprihvatljivo, sramotno i neodrživo. Zbog ovakvog stanja mirovina, temeljni zadatak Saveza je vratiti dostojanstvo umirovljenika na prihvatljiviju razinu jer nemamo iluzije da ćemo dovesti mirovine na realno stanje.
Večernji list: Koji su glavni uzroci ovakvog stanja?
Zbog nepoštovanja Zakona o uplati doprinosa na plaću, kao temeljnom izvoru sredstava, od poslodavca, pa i nekih državnih institucija, punjenje Fonda Federacije za mirovinsko invalidsko osiguranje je nedovoljno. To znači, da su nadležna tijela sudionici u kršenju prava na doprinose zaposlenika koji će zbog toga kada dođu u mirovinu biti socijalni slučajevi na teret Federacije i umirovljenika. Zbog velikog broja novih umirovljenika (posebice mladih), uvezivanja staža, gašenja tvrtki, otpuštanja djelatnika i stečajeva, dovelo je do izjednačavanja onih koji pune Fond MIO i onih koji ga troše (skoro 1:1).
Neplaćanje doprinosa može se odraziti na opstojnost mirovinskog sustava u cjelini. Stoga je neophodno naći način kontrole primjene zakonodavstva iz oblasti rada. Također je neophodno uspostaviti obvezu pismenog obavještavanja djelatnika o uplatama doprinosa, što bi bilo najbolja kontrola uplata i provjera je li uplata izvršena.
Zbog nesigurnog punjenja Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja Federacije, treba planirati stalna dodatna sredstva za mirovine kako ne bi došla u pitanje isplata mirovina te za njihovo povećanje.
Večernji list: Hoće li biti povećanja mirovina?
U ovoj godini potrebno je realizirati 5% nerealiziranog povećanja mirovina iz prošle godine, kao i dodatnih 5% povećanja, što Federacija treba planirati u svom proračunu. To će biti minimum naših zahtjeva s obzirom da smo svjesni činjenice da mi nismo prouzročili naš položaj, a ni gospodarsko stanje u Federaciji.
Večernji list: Što sve Udruga čini za svoje članove?
Temelj Saveza su udruge koje su nositelji većine neposrednih aktivnosti rada s umirovljenicima.
Udruge brinu o materijalnom statusu svojih članova. Najmanje dva puta godišnje daju pomoć potrebitima u povodu blagdana Božića, Uskrsa i Bajrama, najugroženijima i dodatnu pomoć u novcu ili paketima. Bolesnim članovima, a posebice onima koji se liječe u bolnici daju novčanu pomoć.
Federalni Savez, županijski savezi i sve udruge dali su pomoć udrugama u Posavini zbog poplave, a svi umirovljenici Saveza sudjelovali su u zajedničkoj pomoći poplavljenima u Federaciji BiH.
Zahvaljujući Federalnom zavodu za mirovinsko-invalidsko osiguranje na razini Saveza, poslali smo 141 umirovljenika na liječenje u lječilište Reumal u Fojnici. Također smo sklopili sporazum s Reumalom za mogućnost odlaska na liječenje svim članovima uz popust od 30%.
Opskrba umirovljenika s ogrjevom zahvaljujući suradnji s Federalnim zavodom za mirovinsko-invalidsko osiguranje realizira se uz obročno, beskamatno plaćanje, a neki tako realiziraju i nabavu zimnice za svoje umirovljenike. Pružanje pomoći obiteljima prilikom pogreba svojih članova. Za svoje članove organiziraju cijepljenje protiv gripe besplatno ili uz malu doplatu. Vrlo uspješno ostvaruju kulturno-zabavne programe.
Večernji list: Kako pomažete umirovljenicima da prebrode teške umirovljeničke dane?
Organiziraju međusobna druženja prigodom blagdana. Organizirano odlaze na more više puta, a neke udruge svaki tjedan po jedan dan u tijeku hodočašća su stalna praksa udruga, posjete gradovima herojima, kao i povijesnim znamenitostima u BiH i Hrvatskoj.
Za sada samo jedna udruga vrši kontrolu tlaka i šećera za svoje članove, što će koristiti i drugima kao uzor. Ista udruga obavila je bratimljenje s udrugama umirovljenika u Kninu, Osijeku i Puli s kojima organiziraju druženja , sportsko-rekreativna natjecanja i razmjene iskustava.
Evidentno je da bez obzira na teško stanje u Federaciji entuzijasti i humanitarni članovi udruga su postigli zavidne rezultate i u prošloj godini.