U narednih pet godina čak 35 specijalista obiteljske medicine u banjolučkom Domu zdravlja, što je trećina od 106 u ovoj zdravstvenoj ustanovi, ispunit će uvjete za odlazak u starosnu mirovinu. Do kraja 2033. godine, pridružit će im se još oko dvadeset kolega, što znači da će Dom zdravlja Banja Luka ostati bez polovine sadašnjih specijalista obiteljske medicine. Slična situacija je i u ostatku države, a osim obiteljske medicine i druge službe će uskoro imati problem s nedostatkom specijalista iz raznih oblasti.
Gotovo polovina obiteljskih liječnika u idućih desetak godina ide u mirovinu. Broj onih koji su se odlučili za specijalizaciju iz obiteljske medicine i koji bi ih trebao zamijeniti je daleko manji, javlja BHRT.
„Upravo je to problem što su većinom u zdravstvu doktori koji će u narednih 10 godina otići u mirovinu. To je nekakav period u kojem trebamo uputiti mladu osobu na specijalizaciju. Da ona završi specijalizaciju. Da krene raditi. Da bi mogla zamijeniti toga doktora koji odlazi u mirovinu“, kaže Marina Berberović iz Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH.
Nastavi li se trend smanjenja broja obiteljskih liječnika, i onako duga čekanja na preglede bit će još duža, a već nezadovoljni pacijenti još nezadovoljniji.
„Mi i sada imamo u nekim ambulantama i kod nekih doktora liste čekanja na neki pregled koji nije iz reda hitnog pregleda otprilike oko sedam dana. Bojimo se da će u budućnosti ta lista se produžiti i vrijeme čekanja na pregled“, ističe direktorica Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović.
Glavni razlog što se sve manje mladih liječnika po završetku fakulteta odlučuje za obiteljsku medicinu je znatna niža plaća u odnosu na druge grane medicine. Biti obiteljski liječnik nije atraktivno i jer se, za razliku od drugih grana, ne može raditi privatno i osigurati dodatna zarada. Tu je i nemogućnost napredovanja. Medicinski fakultet u Banja Luci je prepoznao ovaj problem i posljednje dvije godine uvođenjem novih subspecijalizacija pokušava promijeniti stvari.
„Ljudi se po inerciji više opredjeljuju ka bolničkim specijalizacijama. Možda gdje su profitabilniji. Možda gdje postoji veća potreba i fluktuacija kadra. S jednim brojem subspecijalizacija hoćemo stvarno zainteresirati doktore obiteljske medicine da mogu napredovati dalje u struci kao što to rade drugi specijalisti u bolnicama i kliničkim centrima“, smatra dekan Medicinskog fakulteta u Banja Luci Ranko Škrbić.
Deficit specijalista, osim obiteljske medicine, već sada imaju Službe hitne pomoći, ambulante pedijatrije i ginekologije, a uskoro bi ovaj problem mogle imati i brojne druge oblasti. Mnogo medicinara se odlučuje za privatni sektor ili inozemstvo. Gotovo deset tisuća medicinskih sestara i tehničara napustilo je BiH. Točan broj liječnika nije poznat. Ali se također radi o njih nekoliko tisuća.
„Imamo tu vrstu problema da stručni kadar, pri tome ću napomenuti, da to nisu samo liječnici nego i srednji kadar odnosi se na medicinske sestre i tehničare odlaze i u inozemstvo i u privatne ustanove iz razloga što su nezadovoljni svojim ekonomsko-socijalnim statusom“, napominje predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS Nikola Crnčević.
Situacija s nedostatkom specijalista i ostalog medicinskog osoblja još nije alarmantna, ali ako se i tu vrlo brzo ne preduzmu neke mjere, mogla bi postati. Izostanu li, postavlja se pitanje tko će nas i kako liječiti za desetak godina.