Kod velikih i značajnih projekata iz područja nacionalne kulture uvijek se pojave različita pitanja. Nekada se znaju pojaviti i ozbiljni prijepori. Zato je korisno razgovarati s predstavnicima nakladnika kako bi se izbjegle eventualno negativne konotacije i cijeli projekt dobio svoje puno značenje. Prosudio sam da najkvalitetnije odgovore mogu dati akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i Ivan Anđelić, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog instituta u Bosni i Hercegovini.
Pokušat ćemo saznati suštinu i značaj ovog projekta. Vidjet ćemo kako je to u velikim državama i narodima. I, konačno, kakva je sudbina ovog iznimno značajnog nacionalnog projekta.
Razgovarao: Josip Muselimović - Večernji list
Večernji list: Možete li čitateljstvu Večernjeg lista i našoj javnosti uopće, akademiče Bevanda, predstaviti ideju izrade projekta “Tko je tko u Hrvata BiH?” Što on znači u sustavu nacionalne kulture jednoga naroda, kako napreduje realizacija i kada bi ovo značajno djelo moglo ugledati svjetlo dana? Teška su vremena, posebice za projekte ovakve vrste i značenja.
• Akademik Mladen Bevanda:
- Želio bih podsjetiti da smo Leksikon Hrvata htjeli prirediti krajem devedesetih godina prošloga stoljeća. Na inicijativu prof. dr. Nikole Filipovića, to je bio najvažniji projektni zadatak Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost - HDZU-a, koje je osnovano 18. prosinca 1993. godine.
U to vrijeme u Sarajevu, u Društvu je djelovalo tridesetak vrsnih umjetnika, stotinjak sveučilišnih profesora, znanstvenika… Međutim, odustalo se od pisanja Leksikona jer je odlučeno raditi na izradi Enciklopedije Hrvata BiH. Do sada su tiskana dva sveska, treći je u pripremi, a radi se i na četvrtom tomu. Uostalom, o tomu više zna ravnatelj Hrvatskoga leksikografskog instituta Ivan Anđelić. To su kapitalni, da ne kažem epohalni pothvati, opće nacionalno dobro. Ovi projekti - Enciklopedija, Leksikon, a bit će i drugih, svjedoče o civilizacijskoj i kulturnoj zrelosti hrvatskoga naroda koji je sa svojom Katoličkom Crkvom, svojim velikanima duha, stvaralaštva uopće, svojom intelektualnom vitalnošću, bio stalno, kao što je i sada, unatoč brojnim preprekama, u dodiru s europskim kulturnim procesima, duhovnim zbivanjima. Danas, nasreću, imamo reprezentativne nacionalne kulturne, znanstvene, umjetničke, obrazovne ustanove kao što su Sveučilište (1895., odnosno 1977.), HLI, HAZU u BiH (2014.) i druge, pa možemo uspješno, u miru i u slobodi ostvarivati i najsloženije znanstvene, kulturno-umjetničke projekte. Još nedovoljno poznajemo sami sebe, svoju povijest, duhovnu i materijalnu kulturnu baštinu… Tradiciju i vrijednosti koje su nas održale treba poznavati kako bismo na tim zasadama stvarali što uspješniju sadašnjost i očekivali bolju budućnost… Svoje korijene treba poznavati, a Hrvati su se, ne treba naglašavati, od davnina ukorijenili u ovo tlo, u ovu svoju domovinu. Leksikon će dati cjelovitu sliku o nama; dat će na uvid našu prepoznatljivost, uspješne gospodarstvenike, znanstvenike, umjetnike, sportaše, kulturne djelatnike, zapravo stvaratelje na mnogim područjima. Predložit će se, zapravo, naša intelektualna, kreativno-stvaralačka duhovna baza. Ovaj leksikon doživljavam i kao zahvalnost svima koji su, po svom stvaralačkom opusu, zaslužili širu javnu promociju. Zahvalnost valja uputiti i onima koji rade na njegovu oblikovanju, na izradi Leksikona, osobito publicistu prof. Dragi Mariću koji više godina samozatajno i besprijekorno stručno radi na ovom iznimnom projektu. I, na kraju, svi narodi koji drže do svoga ugleda, prestiža i imena, imaju ovakav ili sličan leksikon.
Večernji list: Kod izrade projekata ovoga značenja potrebno je usuglasiti sve čime se susreću projekti ovakve vrste. Kako je zamišljena njegova struktura i kako su ustanovljeni kriteriji po kojima se određena osoba može naći na ovome popisu?
• Ivan Anđelić,ravnatelj:
- U programu koji je pripremljen uz projekt pošlo se od objektivnoga kriterija da je osoba Hrvat po rođenju, da se rodio i živio u BiH ili izvan BiH te eventualno oni koji su najveći dio životnoga vijeka radili na poslovima u ovoj zemlji. Drugi važan kriterij jest da su izbjegnute bilo kakve svjetonazorske, političke ili druge atribucije. Polazna osnova za kriterije uvrštavanja je kvaliteta djela koje ga opredjeljuje, rezultati i značaj, ne samo s aktualnoga stajališta i da ne služi bilo kakvoj njegovoj promociji u stranačkim i drugim poslovima. Djelo smo željeli poznanstveniti jer pokretači su HAZU u BiH, kao najveća znanstvena ustanova kod Hrvata BiH, i HLI BiH, kao također znanstveni specijalizirani institut za leksikografiju u BiH. Iskustvo koje je ovaj Institut stekao, uspješno tiskajući dva sveska Hrvatske enciklopedije BiH te njegove bogate baze podataka, bilo je od velike pomoći pri oblikovanju djela. Djelo rade timovi znanstvenika, a izvršni je urednik Drago Marić, dipl. psiholog, raniji predavač na Katedri za novinarstvo Sveučilišta u Mostaru. On je kreator ukupne kompozicije djela i budno prati - ne samo kriterije uvrštavanja nego i teritorijalnu zastupljenost te pravilnu znanstvenu, umjetničku i sportsku brojnost. Kod kriterija smo usvojili atribucije: ugledni živući Hrvati (akademici, znanstvenici, osobe iz hijerarhije i značaj Katoličke Crkve); uspješni živući Hrvati (gospodarstvenici, umjetnici, sportaši), važni živući Hrvati (političari, nositelji javnih funkcija i izvršne vlasti); poznati živući Hrvati (javne ličnosti s prolaznim “bljeskovima” slave i popularnosti, npr. glazbenici). Iz kriterija se jasno uočava osnovni koncept djela i temeljni ciljevi.
Večernji list: Kako planirate predstaviti ovo djelo, kako ga plasirati na tržište jer u vremenu pomanjkanja ozbiljnih pokrovitelja to je mukotrpan i dobro neizvjestan ishod?
• Akademik Mladen Bevanda:
- Djelo se radi kao dobro od općega nacionalnog i državnoga interesa i držimo da bi ga trebala posjedovati svaka od javnih ustanova (županije, općine, škole, javne druge ustanove i politički subjekti), a lijep broj poslat ćemo Vijeću ministara BiH, Vladi BiH, drugim državnim i federalnim ustanovama u našoj zemlji te u Republici Hrvatskoj, nacionalnim knjižnicama u europskim zemljama te konačno se nadamo da će i oni koji se nalaze sa svojim biografijama u knjizi poželjeti da je imaju. Ono se radi kao nacionalni dokument, a ne obična autorska knjiga.
Priređivači ovako značajnih djela znaju se sresti s problemima na koje nisu računali. Autori, suradnici, grafičari i tiskari zavrijedili su društveno priznanje, pa barem i simboličnu naknadu za dugotrajan i predan rad. Do sada je sve urađeno po strogim pravilima struke, po svemu sudeći, ovo djelo svrstat će u kategoriju posebno vrijednih ostvarenja Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH. Dosad urađeni posao zahtijeva naklon do poda.
• Akademik Mladen Bevanda:
- Držimo da ćemo pronaći sponzore jer se HAZU BiH i HLI BiH ne nalaze ni na jednom proračunu za sve kapitalne projekte koji se vode u duljem razdoblju i zahtijevaju znatna sredstva i u obradi nemaju unaprijed osigurano financiranje. Međutim, kao značajne ustanove s agilnim članovima, moramo raditi na projektima jer ukupan svijet se razvija i mi ga trebamo pratiti.
Kod izrade strukture ovog djela i strogih kriterija, tko se može i po kojim kriterijima naći u ovom kapitalnom nacionalnom djelu? Vjerujem da ste konzultirali slična djela u drugim državama i narodima. Ima li tu nekih ozbiljnijih razlika?
• Ivan Anđelić:
- Svi ovi projekti imaju osnovnu nit - na jednom mjestu ukratko iznijeti osnovne informacije o značajnim osobama u toj državi. Većina ovih projekata polazi od osnovne pretpostavke koja nosi naslov dužnosti koju obnaša redajući ih po istoj matrici. Mi smo pošli od pretpostavki iz kriterija po kojima je rezultat koji je osoba postigla u znanosti, kulturi, umjetnosti, sportu, glazbi…, čini javno prepoznatljivom. U ovome se razlikuje ovo djelo od sličnih u drugim državama. Dužnost koju obnaša ima značaj, ali ako izostaje vidljiv prepoznatljiv rezultat, nismo uvjereni da ga treba uvrstiti.
Večernji list: Vjerujem da ste u višegodišnjem poslu nailazili na brojne nevolje i neprilike. Kada bi ova, hvalevrijedna knjiga, mogla ugledati svjetlo dana i doživjeti svoju promociju?
• Ivan Anđelić:
- Projekt je u prvoj redakcijskoj verziji dovršen i abecedarij je poslan svim hrvatskim institucijama te istaknutim značajnim intelektualcima da ga pregledaju i sugeriraju dopune koje zbog nedostatka informacija nismo obuhvatili. Dovršena je obrada oko 2000 osoba, a nadamo se da će biti dopune od oko 300, a napisano je otprilike 800 kartica teksta. Razvoj djela radi glavni urednik akademik Mladen Bevanda i posebno predani izvršni urednik Drago Marić te uredništvo od šest i savjet od osam znanstvenika.
Poteškoće oko prikupljanja podataka bile su ogromne zbog teritorijalne rasprostranjenosti, provjeravanja brojnih informacija gdje smo angažirali lijep broj volontera, pa čak i osobnih poznanstava, što je zahtijevalo golemu strpljivost i upornost. Osobne natuknice nisu velike i ne sadrže nikakve privatne atribucije osim biobibliografskih podataka, a trudili smo se da navedemo, koliko nam je bilo dostupno, i nazive doktorskih disertacija znanstvenika da se vidi kojim se raznovrsnim aspektima znanosti bave osobe obilježene kao oni koji su nositelji razvoja društva uopće.
Unaprijed se ispričavamo svima koji, prema kriterijima, ispunjavaju uvjete da budu uvršteni, ali su, zbog nemogućnosti i nedostupnosti potpunih informacija, ostali prikraćeni. Stoga, molimo sve one koji drže ili znaju osobe koje zaslužuju uvrštenje, da se jave na naš e-mail hlibih@tel.net.ba ili telefon 00387 36 324 378.Nadamo se da ćemo djelo tiskati do kraja 2022. godine ili početkom 2023. godine, uz veliki uvjet osiguranja potrebnih financijskih sredstava. •