“Vrlo je značajno da ova inicijativa postoji i, za razliku od brojnih drugih, ona je izvorno nastala u regiji. Druge su uglavnom bile postavljene sa strane. U tome smislu Hrvatska i Slovenija, kao noseće zemlje, koje su to osmislile, zaslužuju zahvalu svih zemalja članica”. Tako je komentirao upravo okončani sastanak procesa Brdo - Brijuni srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji je komentirao i krizu nastalu posljednjih mjeseci vezano uz napredak BiH prema EU.
Večernji list BiH: Što za vas konkretno donosi proces Brdo - Brijuni?
- Činjenica je kako inicijativa privlači pozornost jer je nekoliko ozbiljnih i utjecajnih europskih dužnosnika bilo nazočno ovdje te je postalo prisno sa zemljama jugoistoka Europe. Svojedobni posjet kancelarke Merkel, koja je bila gost ove inicijative u Dubrovniku, doveo je do toga da je ona bila u BiH, a mi, kao članovi Predsjedništva, krajem lipnja idemo u Berlin. To je jako bitno. Nakon dolaska francuskog predsjednika, austrijskog i talijanskog, činjenica je kako su bitne zemlje zajedno s nama. Ne treba očekivati spektakularne rezultate s obzirom na to da postoje problemi diljem EU, ali okupljanje, a ako hoćete ovoga puta i mjesto BiH, mislim kako će pridonijeti političkom smirivanju napetosti u regiji jer ih je bilo. Posebice je to u posljednje vrijeme bilo istaknuto između Srbije i Hrvatske te ovaj skup vidim kao iskorak da se ti odnosi vrate u normalu.
Večernji list BiH: Odlazak u Berlin i susret s kancelarkom neki tumače kao moguću prigodu da BiH dobije lakši put prema EU, a neki kao mjesto gdje će se dijeliti lekcije zbog zastoja na europskom putu?
- Kancelarka Merkel nije držala lekciju ni prošli put, ali je evidentan osjećaj Njemačke kako se zastalo na europskome putu nakon jednog entuzijastičnog zaleta. I ja se slažem s tim. Istina je da se stalo jer se u posljednja dva mjeseca dogodilo jako puno stvari koje nas vraćaju unatrag, a nisu bile usmjerene k ovom napretku. Očekujem kako će kancelarka na to upozoriti. Neće biti nikakvog poigravanja s uvjetima za EU, a sigurno ne ni držanja lekcija. Očekujem poruku kako moramo ići u pozitivnom smjeru i da se zaustavi s procesima koji odvlače pozornost i remete pozitivno ozračje. To i mi sami znamo, a sada je samo pitanje hoće li te ključne političke osobe imati hrabrosti i spremnosti krenuti dalje.
Večernji list BiH: Na što konkretno mislite?
- Puno je toga što se u posljednje vrijeme, odnosno posljednja dva mjeseca, dogodilo što vraća stvari na devedesete godine. Stvorilo se negativno ozračje, mislim kako je Njemačka to prepoznala i zato hoće pokušati svojim utjecajem stvari usmjeriti u pozitivnom smjeru.
Večernji list BiH: U posljednjih nekoliko dana dobili ste etiketu šovinista i ispružene ruke Srbije od bivšeg poglavara Islamske zajednice Mustafe Cerića zbog vašeg prijedloga za rješavanje prijepora vezanog uz objavu rezultata popisa i naziva bošnjačkog jezika, a uz to je stigla jedna vrlo ratoborna poruka aktualnog reisa Huseina Kavazovića, a u nekoliko riječi bi se to obraćanje moglo sažeti: “Vlasi, puške, 60% Bošnjaka...” Gotovo da smo ponovno u ratu?!
- Mislim kako su oba ta događaja jako loša. Mene više brine stav aktualnog reisa nego bivšeg koji je usput bio i neuspješni političar koji se zove Mustafa Cerić. Njega i ne želim komentirati jer imam osjećaj kako bi se i sam uprljao i to ne želim. Kada je u pitanju prijedlog o jeziku Bošnjaka u RS-u, smatram kako sam iznio korektan kompromis. Potvrdio ga je i Ustavni sud BiH nekoliko dana poslije. Bošnjaci imaju pravo zvati svoj jezik kako to žele, ali nemaju pravo mene tjerati da prihvatim taj naziv. Ja nikada nisam osporio Bošnjacima da svoj jezik zovu bosanski, ali ne želim prihvatiti da ga ja moram tako zvati. Smatrao sam kako u školskim diplomama treba stajati naziv jezika “materinski”, a to čak smatram da je topliji i ljepši izraz te da rješava svaki problem osim ako netko želi da sve bude po njegovom.
Večernji list BiH: A može li biti tako?
- Pa mene, prije svega, zabrinjavaju istupi jer su ultimativni i kažu da mora sve biti po njihovom. Kompromisno rješenje se istodobno proglašava šovinizmom, a mene se naziva četnikom s kravatom. No, ja o tome ne želim uopće raspravljati. Upravo takve nas stvari vraćaju unatrag i to je dominantno problem najbrojnijeg naroda koji mora shvatiti da svoje vizije ne može nametati manje brojnim narodima. O njima to najviše i ovisi.
Večernji list BiH: Hoće li ta priča o 51% početi mijenjati unutarnje odnose, političku i institucionalnu arhitekturu vlasti?
- Ne može ih promijeniti jer ih je Ustav BiH odredio. Nju će se očito pokušati primijeniti, ali praktično to neće biti slučaj.
Večernji list BiH: Kako gledate na činjenicu da su ponovno Bošnjaci i Hrvati nadglasali Srbe glede ovog važnog pitanja?
- Strašno sam razočaran načinom na koji je ova odluka donesena. Imali smo dogovor, ako nema kompromisa, da ćemo promijeniti zakon i odgoditi objavu rezultata popisa nakon lokalnih izbora nastojeći u mirnom ozračju doći do dogovora. Niti sam primio telefonski poziv, niti me bilo tko obavijestio. Ovo mi se dogodilo iza leđa. To je prvi put u mandatu ovoga Predsjedništva i ove većine da smo prevareni. Zato se bojim da će ovaj potez imati katastrofalne posljedice. Smatram kako je trebalo malo više razgovora, malo dulje vremena i da se moglo doći do rješenja. Moj je prijedlog bio da tih 197.000 uđe kao ukupan broju građana BiH, ali da se za ove političke upotrebe popisa računaju samo oni koji su bili unutar BiH u trenutku kada se provodio. Ako ovo nije kompromis, ja zaista ne znam što bi mogao biti.
Večernji list BiH: Što će biti na kraju s rezultatima popisa pučanstva?
- Ako ostane ovakvo stanje, a izgleda da će ostati, jer na sve moje pokušaje da se postigne kompromis nema nikakve reakcije. To sigurno znači da će Europa prihvatiti rezultate kada su u pitanju ukupni brojevi u dijelu koji ih zanima. No, ti rezultati popisa pučanstva nikada neće biti prihvaćeni unutar BiH i mislim kako smo napravili nepotrebno lošu situaciju. Bojim se da nakon ovoga nema izlaza i zato sam dosta pesimističan posljednjih dana. Prije svega, nadglasavanje je uništilo povjerenje, pravila igre koja smo razvili i to je najveći negativni rezultat. Ako se na scenu vraća načelo tko će prevariti koga onda ćemo imati jako lošu situaciju.
Večernji list BiH: Zvučite razočarano, kako će to konkretno, primjerice, utjecati na europski put BiH?
- Mislim da hoće!
Večernji list BiH: Koliko će priča o vrlo konkretnim pitanjima Mehanizma koordinacije, prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sada bili talac stvorenog nepovjerenja?
- Što se mene osobno tiče, SSP je dokument koji objektivno ima najveće posljedice zbog statusa poljoprivrede u RS-u. Informiran sam tek djelomično, a potpuno pisano izvješće tek očekujem. Nije to toliko loše ispregovarano s EU o SSP-u. Nije idealno ni blizu, ali nije ni crno. Bio sam spreman bez imalo problema izdržati politički teret odgovornosti za to, ali sada, u ovome ambijentu...
Večernji list BiH: Jeste li sada spremni?
- A recite mi koji je razlog da to uradim. Vrlo ozbiljno o tome razmišljam. Neću reći ne, ali vrlo ozbiljno razmišljam ima li sve to smisla
Večernji list BiH: Vidite li prostor za kompromis?
- Vrlo teško je to sada očekivati. Nije realno da samo jedna strana treba cijelo vrijeme praviti ustupke, a da drugi ostvaruju svoj maksimum. To je vrlo negativno i mnogi nisu svjesni, ne toliko u samome sadržaju, nego načinu na koji je to napravljeno. Vratili smo se na staro. Ako ne napravimo neke pomake, mislim da će posljedice biti vrlo teške jer će nas sve vratiti u svoje torove, a mislim kako smo mi političari ti koji su pokušavali te torove ukloniti.
Večernji list BiH: Svejedno ću vam ponoviti na izvjestan način pitanje, što će biti s europskim putom BiH?
- Imat ćete formalno mnogo nastupa u kojim će politički lideri govoriti kako smo blizu, a oni koji su izazvali krizu vrlo dobro znaju da je ovo veliki teret. Ja ne znam ni zašto se nismo mogli dogovoriti glede Mostara, zašto je problem moj kompromisni prijedlog o popisu, ne vidim zašto je problem da uvedemo “plavi dizel” i kompenziramo probleme s kojima se suočavaju poljoprivrednici. No, ništa od toga ne ide. Ima se dojam da mnogi lijepo pričaju, a nije im cilj ući u EU. Osobno mislim kako bez EU BiH ulazi u ozbiljne probleme, da se ponovno počinje baviti retorikama koje su samo naglašene od vjerskih lidera i temama o kojima pričamo.
Večernji list BiH: Znači, ne vjerujete u redoslijed očekivanih poteza i raspored koji je već bio određen k EU...
- Kao čovjek iz vrha, zauzimat ću se za EU. Neću sigurno govoriti - nemojte nam dati članstvo. Vjerujem kako je nama u tome okruženju mjesto i neizravno rješenje velikog broja unutarnjih problema. Ali ne mogu biti licemjer i reći sve ide dobro, a ne sada ne ide.
Večernji list BiH: Je li na ovaj način i potezima koji su poduzeti otežan posao strankama koje su na vlasti na razini BiH u odnosu na vlast u Banjoj Luci?
- Nije. Mi imamo svoj stav i jasno smo ga stalno isticali. Nije moje raspoloženje i odnos rezultat straha od reakcije Vlade u Banjoj Luci. Ponavljam, smanjeno je povjerenje među nama na razini BiH. Ja sam uvijek spreman na “rizik” koji ima jasan cilj. Iako znam da će Banja Luke negativno reagirati na SSP, ističem kako taj sporazum nije toliko loš. Prihvatljiv je i u normalnim okolnostima bih ga podržao. U sadašnjim okolnostima sam sebe pitam zašto bih to radio kada druga strana nije spreman ni na minimum kompromisa.
Večernji list BiH: Ako nema napretka na putu k EU, onda nema ni novca od MMF-a, prije svih, entitetima?!
- Oni već imaju problema. Sporazum je definiran, ali tu ima jako teških mjera koje će se morati provesti. Posebno mislim kako će RS-u biti problematičan pregled banaka. Ako se provede vanjska analiza, otvorit će se problemi u još nekoliko banaka. S druge strane, treba se uspostaviti fond za sanaciju banaka na razini BiH. To je veliko pitanje radi li se o prijenosu nadležnosti. Očito je da entitetima treba novac i zato će reformski proces ići brže. Ne zato što oni u to vjeruju, nego što im treba novac. Glavninu učinaka od MMF-a imaju entiteti.
Večernji list BiH: Sljedećeg mjeseca je veliki NATO-ov summit u Varšavi, može li BiH na njemu očekivati konačno dobivanje Akcijskog plana za članstvo (MAP)?
- Mislim da ne, i to ne ovisi o nama. To ponajprije ovisi o procjeni NATO-a. Jedno vrijeme se pričalo kako knjiženje vojne imovine neće biti ključni uvjet, a onda se pokazalo da ipak hoće. S druge strane, u sadašnjem vrlo negativnom ambijentu teško je očekivati tako značajan iskorak. No, smatram kako je jako važno da BiH tamo bude s vrlo jakim izaslanstvom. Nikome od nas aktiviranje MAP-a politički nije sporno. No, Vlada RS-a ima drukčiji stav od institucija BiH. Očito je kako će trebati vrijeme da se uknjiži ta imovina i to neće ići bez suda, a što zna potrajati. Mislim kako bismo dobili MAP čak i bez knjiženja vojne imovine da imamo drukčiji politički ambijent u zemlji, da smo završili taj nesretni Mehanizam koordinacije, da smo objavili popis na zadovoljstvo sviju...
Večernji list BiH: Kako gledate ne članstvo u NATO?
- Pustite prvo da dobijemo MAP.
Večernji list BiH: Zašto se Mehanizam koordinacije jednom prihvatio pa ponovno modificirao, nakon čega je stigla reakcija vlasti RS-a i taj dokument nije zaživio u praksi?
- Što se mene tiče, aktualni Mehanizam koordinacije je sasvim korektan. Sada baš ne razumijem Vladu RS-a da se entitet sveo na županije kada je upravo ona najviše inzistirala da i županije budu sastavni dio. Mogu prihvatiti jednu prilagodbu koja kaže da se odluke donose većinom onih koji glasuju, što mora uključivati i glasove entiteta. Ali, ne mislim da su to presudne stvari.
Večernji list BiH: Na početku intervjua smo se dotakli teških riječi koje su posljednjih dana izrečene u javnosti. Je li to, po vama, dio predizborne kampanje ili nečega drugog?
- Mislim kako je to puno ozbiljnija stvar nego kampanja.
Večernji list BiH: A što mislite da je u pitanju?
- Realno govoreći, mislim da će na lokalnim izborima među Bošnjacima dominirati SDA. Dakle, promocija ove priče nije zbog želja da se dobije više glasova. Oni su zahvaljujući nizu okolnosti najsnažnija stranka i ne vidi se velika alternativa. Slično je među Hrvatima i evidentno je da HDZ uvjerljivo ostaje glavni politički čimbenik. Evidentno je da je ljevica u Federaciji eliminirana i prava politička bitka se ne vodi radi podizanja tenzija. Ovdje su u pitanju uvjerenja i dugoročne političke strategije.
Večernji list BiH: Što onda očekujete od najbrojnijeg naroda, kako ste rekli maloprije?
- Očekivao sam veću toleranciju. Nisam, primjerice, očekivao stajališta tipa “reis 1” “reis 2”.
Večernji list BiH: A od kolege Izetbegovića?
- Nisam očekivao da se rezultati popisa koriste za unutarnju političku bitku. BiH je i srpska, i hrvatska i bošnjačka i nitko ne može imati ni milimetar više prava. Tko računa da će zbog brojeva imati više prava vodi ovu zemlju u raspad. Možda se i ja sada previše bavim tim temama, ali ih želim jasno istaknuti, da se zna kako postoji i crta ispod koje ni ja sigurno neću ići.
Večernji list BiH: Spomenuli ste brojke i da nitko ne bi trebao imati ni milimetra više prava, ali svejedno unutar BiH stanje nije takvo. Posebice je aktualno hrvatsko pitanje - ne postoji takva vrsta jednakopravnosti. Kako je ostvariti, kako riješiti hrvatsko pitanje?
- To podrazumijeva kompromis. Očito je kako je to, prije svega, pitanje Hrvata i Bošnjaka i to podrazumijeva spremnost Bošnjaka da nađu rješenje koje je prihvatljivo za Hrvate. Ja sam zaista očekivao da će to biti riješeno i preko Mostara, Izbornog zakona, izbora članova Predsjedništva. Nije se to dogodilo iako su dvojica kolega, Čović i Izetbegović, neprikosnoveni autoriteti u svom narodu. Ako oni ne mogu naći rješenje ne vidim kada će se uopće naći. Zato mislim kako je na njima odgovornost, a napose na Izetbegoviću koji mora pokazati širinu da se Hrvati, kada su izbori u pitanju, osjećaju relaksirano.
Večernji list BiH: Čak su ta dvojica dužnosnika razgovarala i o restrukturiranju Federacije, okrupnjavanja županija. Je li to, po vašem mišljenju, realna priča?
- Za mene jest i potrebno je to napraviti, ali su odmah krenuli s napadima oni koji su ugroženi - birokracija i ministri iz županija koji ističu da to predstavlja ugrožavanje “nacionalnih” interesa. Političari zato moraju nekada povući poteze koje javnost u prvi mah ne prihvaća, ali za koje su uvjereni da su dugoročno korisni. Ja sam pristao na reformu PDV-a jer sam bio siguran da je to korisno bilo za RS iako je većina tada bila protiv toga.
Večernji list BiH: Percepcija je javnosti da je oporba u RS-u, odnosno vlast na razini BiH, izdajnička te da ste “američki ljudi”, a da je vlast u RS-u, odnosno državna oporba, korumpirana te da naginju Rusiji. Kako gledate na ovu grubu podjelu uloga ili stvorene stereotipe?
- Ako me Cerić nazvao tako kako jest, a iz Banje Luke me nazivaju izdajnikom, onda mislim da dobro radim svoj posao. Koliko imam podataka, mislim da sam solidno prihvaćen od svih građana. Mislim kako svi mogu biti sigurni da neću povući loš potez i jako mi je stalo to povjerenje zadržati. Komuniciram s institucijama RS-a, prije svih s Dodikom i tu nemam nikakvih problema. Čujem što mi kaže, ali sam odlučujem. Iskreno mislim kako je veliki problem visok stupanj korupcije i kako bi bilo najbolje da je vlada nekoga učinila odgovornim za to što su, primjerice, dvije banke propale. Što onda možete izvući kao zaključak nego da postoji politička zaštita. No, niste u mojim nastupima nikada čuli da sam osobno upotrebljavao teške riječi. Jesam govorio o procesima, ali ih nisam personalizirao. Dodik jest mene nazivao izdajnikom, ali ja njega nikada kriminalcem.
Večernji list BiH: Američki - ruski čovjek?!
- Ja nisam američki niti je Dodik ruski igrač. Kao što on ima kontakte, imam i ja. Bio sam s Putinom i postoje fotografije o tome, ali ja se time ne hvalim ili gradim političku karijeru. Imam vrlo dobru komunikaciju s institucijama SAD-a, ali nisam ničiji čovjek. Ja sam, prije svega, svoj čovjek i previše sam dugo u politici te sam preživio svašta da bih u ovim godinama bio nečiji čovjek i služio nekome drugom.
I dalje mi je glavni cilj na ovoj dužnosti - napraviti kompromise na razini BiH koji će koristiti svima i neće ugroziti moj narod.
Večernji list BiH: Gospodine Ivaniću, domaća politička utakmica u Banjoj Luci - promatrači kažu da je nedavni prosvjed završio neriješeno. Kako vi gledate na to?
- Realna nazočnost na skupovima je bila tu negdje. Ako je to već tako, riječ je o pobjedi oporbe.
Večernji list BiH: Zašto to govorite?
- Prema ministru unutarnjih poslova, 240 autobusa je stiglo na prosvjed vlasti, a 130 je bilo autobusa pristaša oporbe. Ako je broj tu negdje, to znači da je Banja Luka dominantno podržala oporbu. Treći rezultat prosvjeda je bilo razbijanje straha. Imali smo presiju da će biti mrtvih glava, razbijanja i nasilja. Unatoč tome, čak 12.000 ljudi je imalo hrabrosti doći i razbilo je tabue. Nema više straha od prosvjeda. Pozivam vlast da sljedeći put kada oporba bude prosvjedovala ne saziva protuprosvjede jer bi tada stvari mogle izmaknuti nadzoru.
Večernji list BiH: Bitka svih bitaka sljedećih izbora je Banja Luka. Što očekujete?
- Ukupni izbori se svode na nekoliko gradova. To su Gradiška, Banja Luka, Doboj, Bijeljina, sarajevska regija i Trebinje, a unutar njih najvažnija je Banja Luka. Evidentno je da će ovoga puta, za razliku od svih prijašnjih godina, oporba imati jedinstvenog kandidata i mislim da su velike šanse da gradonačelnik Banje Luke bude iz aktualne oporbe.
Večernji list BiH: Je li to obračun Čavić - Radojičić?
- Najvjerojatnije na našoj strani će biti gospodin Čavić, 99 posto, a tko će biti sa strane SNSD-a, to se još uvijek ne zna jer kod njih traju poprilične političke svađe.
Večernji list BiH: Kako riješiti pitanje Mostara i može li se primijeniti recept na kojemu inzistiraju hrvatske stranke da i na drugim razinama vrijede identična pravila?
- Mislim kako gospodin Čović ima pravo kada spominje dva grada - Travnik i Mostar. Mostar je posebno izdvojen u Daytonu. Moje je mišljenje da se u Mostaru vijećnici trebaju birati po pravilima koja vrijede u svim drugim sredinama. Srbe u Mostaru zanima da se pitaju kada je raspodjela proračuna za lokalni razvoj.
Taj problem se može riješiti, ako se želi, formiranjem dodatnih tijela uz gradonačelnika bez čije suglasnosti ne bi moglo biti realizacije. Ja sam tu temu Srba i Mostara otvorio, a onda je SNSD bojkotirao sastanak koji sam organizirao, nakon čega sam se povukao.
Čekam rješenje i dat ću svoj stav kada bude gotov. U Mostaru, rekao bih, da je aktualno pitanje političkih taština. Osobno mislim kako je tragično da obje strane, Bošnjaci i Hrvati, u Mostaru zagovaraju drukčija rješenja u odnosu na višu razinu. Ako postanu konzistentni po tome pitanju, riješit će i pitanje Mostara.
Večernji list BiH: Kako ćete ubuduće funkcionirati s kolegama Čovićem i Izetbegovićem?
- Osim ovoga slučaja s popisom, mi smo imali jako korektne odnose. Zato smo vrlo otvoreno razgovarali i to što bismo dogovorili, tako bi i bilo. Ovo je prvi put da se dogodilo što nisam očekivao.
Večernji list BiH: Je li to promijenilo vaš pristup?
- Zasigurno će postati mnogo oprezniji.