Neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine izazivaju mnogobrojne probleme. Stručnjaci upozoravaju da ako u ovom mjesecu ne dođe do zahladnjenja, posljedice u poljoprivrednoj proizvodnji će se osjetiti već u proljetnom razdoblju, a ima i pesimističnih razmišljanja o takozvanoj gladnoj godini koja bi nas mogla zadesiti zbog drastično tople zime.
U Bosni i Hercegovini prosječna dnevna temperatura u siječnju se kretala oko 15 stupnjeva, što je izazvalo bujanje prirode kao da je mjesec travanj.
Također, i u veljači su zabilježene iznadprosječne temperature za ovo doba godine. Iako ovako sunčano vrijeme izmami veliki broj ljudi izvan kuće, ovakvo vrijeme ne samo da ne pogoduje ljudima, već ni onima koji žive od voćarstva i poljoprivrede, tim prije jer su pojedine voćke u cvatu, a toplo vrijeme ostavilo je traga i na zasijanom poljoprivrednom zemljištu.
Panika među pčelarima
Muku s toplim vremenom muče proizvođači cvijeća koji prvu ovogodišnju veću zaradu očekuju za 8. ožujka, ili kako ga popularno nazivamo Dan žena.
Oni se pribojavaju za cvijeće koje uzgajaju u plastenicima, a koje je trenutačno uveliko u cvatu. Ako bi naišli hladniji dani, oni bi usporili vegetaciju. Muku s toplim vremenom muče i pčelari jer su poljske biljke koje cvjetaju tek u proljeće sada u cvatu.
To je razlog zbog kojeg pčele napuštaju košnice u potrazi za polenom. Među pčelarima vlada prava panika zbog ovako toplog vremena jer pčele već sad troše zimske zalihe, a nedostatak hrane koju ne pronalaze u konačnici bi mogao izazvati njihov pomor.
Prema nekim informacijama, ima pčelinjaka koji su već stradali sto posto. Zima bez snijega i mraza negativno će se odraziti i na cjelokupnu poljoprivredu jer se bolesti i štetnici zadržavaju u zemljištu i na biljkama, upozoravaju i na sarajevskom Poljoprivredno-prehrambeno fakultetu.
Kriza dolazi već u proljeće
Ako do kraja mjeseca ne dođe do zahladnjenja, posljedice u poljoprivrednoj proizvodnji će se osjetiti već u proljetnom razdoblju i kod ranih sorti, tvrde s Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu.
Voćarstvo je najosjetljivije jer se u voćarstvu sve više javlja različitih štetnika i bolesti, a zaštita je dosta složena, skupa. Zbog toga postoji bojazan da će ta pojačana zaštita, pojačane mjere, veća ulaganja imati odraza i da mogu imati negativne posljedice na proizvodnju. S obzirom na klimatske promjene, poljoprivrednici i voćari će morati uložiti više u zaštitu biljaka, a realno je očekivati i rast cijena mnogih proizvoda na takozvanim zelenim tržnicama.
No, rast cijena poljoprivrednih proizvoda bio bi udar na građane Bosne i Hercegovine, koji, ionako, jedva sastavljaju kraj s krajem. Istodobno, to bi ugrozilo i domaću proizvodnju koja i sada teško konkurira jeftinim uvoznim proizvodima.