Prošle godine u BiH registrirano je 820 pojedinačnih slučajeva obolijevanja ljudi gdje je hrana potvrđena kao uzrok ili put prijenosa bolesti. U više od polovine tih slučajeva, ljudi su imali problem s trovanjem hranom – 478 slučajeva, dok su u 339 slučajeva oboljeli od salmonele, podaci su Agencije za sigurnost hrane BiH. Uz to, prošle godine zabilježena su još i tri slučaja obolijevanja od trihineloze, navodi se u nacrtu izvješća o stanju u oblasti sigurnosti hrane u BiH za prošlu godinu, doznaje Srpskainfo.com.
U 2017. pet epidemija
U prošloj godini zabilježene su i četiri epidemije u kojima je upravo hrana potvrđena kao izvor ili put prijenosa bolesti. – Ukupno je registrirana 71 oboljela osoba, od čega je 15 hospitalizirano – navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH. Od dvaju epidemijskih slučajeva trovanja hranom, u jednom je kao put prijenosa potvrđena pljeskavica s majonezom, dok je u drugom takvom slučaju uzrok ostao nepoznat. Zajedno je u ovim dvjema epidemijama oboljelo čak 56 ljudi, od kojih je sedam završilo na bolničkom liječenju. U jednom epidemijskom slučaju obolijevanja od salmonele, put prijenosa bila je torta, zbog čega je od šest oboljelih, njih pet moralo na liječenje u bolnicu. U jednoj epidemiji trihineloze prošle godine oboljelo je ukupno devet ljudi, a od toga ih je troje hospitalizirano, pokazuju podaci Agencije. Ustanovljeno je da su se ljudi zarazili jedući suho i pečeno meso divlje svinje. Usporedbe radi, godinu ranije zbog epidemija prouzročenih hranom oboljelo je 65 osoba u BiH, od čega su 23 hospitalizirane. Prema podacima koje su Agenciji za sigurnost hrane BiH dostavile institucije javnog zdravstva, 2017. zabilježeno je pet epidemija prouzročenih hranom. Za dvije epidemije uzročnik je bio Staphylococcus aureus, po jednu epidemiju prouzročili su trihinela i hepatitis A, dok za jednu epidemiju nije utvrđen uzročnik. Staphylococcus aureus ili zlatni stafilokok bakterija je koja se može naći u oko 25% zdravih ljudi, a povremeno naseljava kožu oko noktiju i izlazni dio nosa. Luči toksin koji može dovesti do trovanja hranom. Najčešći način na koji stafilokok zagadi hranu je kontaktom kliconoše (osoba koja nosi klice zarazne bolesti, a nema simptome bolesti) s hranom.
Loše rukovanje
Zdravstveno neispravna hrana koja može sadržavati različite štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske supstancije prouzročava oko 200 oboljenja s ozbiljnim posljedicama za zdravlje potrošača, ali i ekonomiju. Integrirani pristup svih institucija, koji podrazumijeva razmjenu znanja, iskustva i informacija između svih institucija te prikladne procedure, ključni su preduvjeti za uspješno svladavanje kriznih situacija. Mikroorganizmi se mogu brzo umnožavati ako se hrana drži na sobnoj temperaturi.
Držanjem hrane na temperaturi ispod 5 °C ili iznad 60 °C usporava se ili zaustavlja rast mikroorganizama. Neki opasni mikroorganizmi mogu se razvijati i ispod 5 °C. Posebna pozornost potrebna je kod pojedinih namirnica poput mljevenog mesa, rolanog pečenja, velikih komada mesa i cijele peradi.
Važno je naglasiti da se opasni mikroorganizmi mogu naći na rukama, krpama za brisanje i kuhinjskom priboru, posebno na daskama za rezanje namirnica i mogu se prenijeti na hranu čak i najmanjim dodirom te prouzročiti bolesti koje se prenose hranom.•