Iako se za širi prostor Hercegovine, a posebice njenog južnijeg dijela, već posljednjih desetak godina 'rodila' velika sumnja da ovaj južniji predio zemlje negdje unutar sedimentnih stijena mezozojske starosti sadržava fosilne ostatke dinosaura, posljednjih dana, osim što se ova sumnja pokazala posve opravdanom, na vidjelo dana se ispostavila jedna nevjerojatna činjenica, da veliki dijelovi Hercegovine kriju neporecivi ogroman potencijal za budućim pronalaskom brojnih drugih, još uvijek neotkrivenih, fosila dinosaura, koji se ovdje nalaze u formi tzv.tragova ili otisaka dinosaura, piše dr.sc.Goran Glamuzina na blogu hercegovina-geoarheo.
Ističe kako se s velikim ponosom može reći da među najnovije otkrivene dinosaure u svijetu, odsada može ubrojiti i dinosaure koji su u vrijeme mezozoika živjeli na prostoru današnje Hercegovine.
"Prostor Hercegovine sadrži ne samo identičnu geološku građu, već i još više raznolikiju, ili na jedan način bogatiju, geološku građu u stratigrafskom smislu sadržaja mezozojskih sedimentnih stijena. Odnosno, možemo sasvim pouzdano kazati, da širi prostor Hercegovine, u okviru čitave ove regije, pa uključujući čak i prostor Istre koji sadrži dosad najviše otkrivenih nalazišta fosila dinosaura, ima najveći potencijal pronalaska okamenjenih fosilnih ostataka dinosaura", piše dr.sc. Glamuzin.
"Na ovim našim prostorima, tj.u Hercegovini, preliminarna terenska istraživanja te prve objave o mogućim fosilnim ostacima tragova dinosaura, dogodila su se od strane autora ovog bloga prije gotovo 10 godina, pri čemu je osim objave na blog portalu 'fosili-hercegovine', objavljen i znanstveni članak koji razmatra tada razotkrivena 4 nalazišta mogućih tragova dinosaura pronađena na prostoru zapadne Hercegovine", piše na blogu.
"Najnovije otkriće okamenjene staze s tragovima patuljastog sauropodnog dinosaura, dogodilo se nedavno, posve slučajno, tijekom pregleda specijalno načinjenih uvećanih ili zumiranih fotografija ilirskih megalitskih gradina, te ilirskih kiklopskih zidina, koje je autor već prethodno prije ovog otkrića dinosaura, razotkrio na vrhu gotovo svakog kamenog brijega u neposrednom neumskom zaleđu i široj okolici Zažablja. Ovdje je riječ o višestrukim otkrićima, pri čemu je autor pored ovih neprocjenjivo vrijednih paleontoloških otkrića, prethodnim višestrukim i detaljnim napornim fizičkim obilascima terena otkrio nebrojene ostatke monumentalne arhitekture te izuzetno zanimljivih, pa i jako atraktivnih megalitskih, ne samo običnih građevina, već i čitavih izgubljenih drevnih gradova, koji pripadaju jednoj danas potpuno zaboravljenoj prapovijesnoj ilirskoj megalitskoj civilizaciji, koja je ni više ni manje već jedna od najstarijih europskih civilizacija koja je gradila monumentalne kamene komplekse. Ovo prethodno veliko otkriće autor priprema za najnoviji izuzetno opsežni blog-članak na portalu 'megaliti-hercegovina', piše na blogu.
"Autor je pregledom nekoliko uistinu monumentalnih graditeljskih kompleksa koji datiraju iz vremena od 2000 god.pr.Kr., pozicioniranih na nekoliko bočno razmještenih vrhova uzdužnog ulančanog brijega Pasjeka sa jugozapadne strane uskog plodnog Gradačkog polja, na par takvih zum fotografija na jednom dijelu gotovo okomitog vapnenačkog sloja podno samog vrha jednog nešto nižeg ali istaknutog brijega, zamijetio očiglednu 'horizontalno-usmjerenu' stazu s 'rupama' ili utisnutim formama. Daljnjim detaljnijim pogledom uvidjelo se to da se ova zamijećena 'staza utisnutih formi' sa svojim smjerom te izgledom utisnuća ili 'rupa', uopće ne podudara s bilo kakvim prirodno-formiranim pukotinama, brazdama ili malim škrapicama nastalim uslijed geološko-atmosferilijskih procesta trošenja i erozije vapnenačke stijene.
Dolaskom do podnožja kamenog brijega gdje je smješteno nalazište s plohom vapnenca na kojoj se nalaze otisci, ispostavilo se da je fizički gotovo nemoguće doći, odnosno uspeti se na samo nalazište.... no autor je uspio, na izuzetno težak i naporan fizički način uz pomoć čistih alpinističkih metoda penjanja i držanja tj.hvatanja rukama od malo stršeće izbočine na okomitim i zaglađenim plohama vapnenca, doći do pred sami kameni blok sa otiscima...", objašnjeno je između ostaloga na blogu.
Dodaje se kako se razmatranjem i analizom izgleda, morfologije, dimenzija, kao i međusobnog razmaka te usmjerenja, svih prisutnih otisaka, vrlo lako može zaključiti kako je ovdje riječ o tipičnoj stazi kretanja četveronožnih biljojednih dugovratih dinosaura iz skupine Sauropoda.
"Vrijednost i implikacija pronađenih otisaka dinosaura kod Neuma na brdu Pasjeka, posebice je istaknuta zbog vidljive činjenice da se ovdje radi o svojevrsnim jedinstvenim patuljastim oblicima sauropodnih dinosaura koji su što je paradoksalno inače najveći dinosauri i kopnene životinje koje su ikada hodale Zemljom", navodi se.
Opširnije o svemu pročitajte na blogu dr. sc. Gorana Glamuzine.