Travanjska hladnoća i mraz, a potom i ovoljetna dugotrajna suša te paklene vrućine pričinile su goleme štete hercegovačkim poljodjelcima. Tek što su se vinogradi u Brotnju, najvećem vinogorju u BiH, djelomično oporavili od katastrofalnog travanjskog mraza i počeli razvijati, uslijedile su tropske vrućine i suša pa je i ono malo grožđa što je na trsovima ostalo nakon mraza, zbog nedostatka vlage, uvenulo i slabo se razvija. Čak smo primijetili da su se pojedini trsovi potpuno sasušili i uginuli od suše. To se poglavito odnosi na ona područja u plićim tlima i gdje nema mogućnosti natapanja, a takva je općina Čitluk. Naime, budući da na području Brotnja (izuzev dijela uz rijeku Neretvu), osim iz gradskog vodovoda, ne postoji nikakav drugi sustav natapanja poljoprivrednih površina, ovogodišnje štete u povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima, zbog spomenutih vremenskih nepogoda, izuzetno su velike, gotovo neprocjenjive. Čitlučki poljodjelci, a napose ovdašnji vinogradari, tvrde da se zbog previsokih cijena vode iz gradskog vodovoda poljoprivredne kulture uopće ne isplati natapati. Stoga su se mnoge poljoprivredne kulture potpuno osušile ili su im listovi i plodovi uvenuli. Velike posljedice se već primjećuju i na vinogradima diljem Brotnja, najvećeg vinogorja u BiH. Zbog nedostatka vlage, bobice su, na ionako malobrojnim preživjelim grozdovima u nekim vinogradima, jako uvenule, a i listovi na trsovima se suše, na nekima su se potpuno osušili i opadaju, a suša i previsoke temperature najvjerojatniji su uzrok čestoj i neobjašnjivog pojavi sušenja i uginuća cijelih trsova vinove loze, čije će se posljedice osjećati godinama. Štete na vinovoj lozi posebno su izražene na područjima s plićim tlima i mlađim vinogradima te onim vinogradima koji nisu pravilno i pravodobno obrađeni, prehranjeni stajskim i umjetnim gnojivom te zaštićeni. Dugotrajna suša manje je naškodila onim vinogradima u kojima je ugrađen i korišten drip-sustav automatskog natapanja trsova (“kap po kap”). Iako se, zbog visokih cijena te investicije, samo manji broj broćanskih vinogradara odlučio ugraditi taj sustav, a čak ni oni nisu koristili tu mogućnost tvrdeći da se, zbog previsoke cijene vode iz gradskog vodovoda te sramotno niskih otkupnih cijena grožđa, vinograde uopće ne isplati natapati. Budući da se u Brotnju, najvećem vinogorju u BiH, svake jeseni u prosjeku proizvede 1000 do 1200 vagona glasovitih vinskih sorti grožđa, žilavke i blatine, koje se po najsuvremenijim tehnološkim procesima preradi u istoimena vina vrhunske kakvoće, onda je jasno kakve su posljedice broćanskim vinogradarima i vinarima pričinile travanjske niske temperature i ovoljetna suša koja i dalje traje. Naime, štete su tako tolike da će, prema nekim procjenama, ovisno o lokaciji, grožđa u Brotnju ove godine biti 50 do 90 posto manje od prosjeka. Zasigurno će zbog toga otkupne cijene vinskim sortama grožđa biti osjetno više nego dosad.
čitluk