Prvi Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine pod nazivom “Knjige u nišama” bit će održan u Sarajevu od 25. do 29. studenoga, kada će svoju produkciju predstaviti 11 izdavača iz Bosne i Hercegovine, okupljenih u Zajednici izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine.
Posjetiteljima sajma će biti ponuđen bogat program, predstavljanje autora, promocija knjiga, čitanje knjiga, javni razgovori i radionice, a gosti sajma bit će autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari i dizajneri.
Brojni problemi
Naziv sajma je simboličan, budući da je niša jednostavna udubina u zidu, prepoznata kao sakralni element iznimnog značaja i značenja u svim religijskim tradicijama, skrbi simboliku svjetla, svjetiljke i svjetlosti.
Sajam, koji zajednički organiziraju Javna ustanova Centar za kulturu Sarajevske županije i Zajednica izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini, uz pomoć i podršku Ministarstva kulture i sporta Sarajevske županije, kako je istaknuto, organizira se u vremenu kada je bh. izdavaštvo suočeno s brojnim problemima.
U Bosni i Hercegovini se godišnje izda oko 300 naslova, dok samo jedan izdavač iz Srbije, primjera radi, godišnje objavljuje 350 naslova. Direktor Centra za kulturu Edin Kukavica nazvao je ovaj sajam praznikom knjige, praznikom izdavaštva te praznikom kulture čitanja, kazavši da je namjera vratiti dignitet knjizi, izdavaštvu te domaćim autorima.
“U sadašnje vrijeme kada se organiziraju štrajkovi, a u okruženju se govori o zrakoplovima, govoriti o knjizi i raditi na podizanju kulture čitanja i razvoju čitalačke publike predstavlja pothvat koji graniči s utopijom”, smatra Kukavica. Predsjednik Skupštine Zajednice izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine Dragan Marković najavio je da će na dan otvaranja sajma biti dodijeljena donacija bh. izdavača za četiri knjižnice u Bosni i Hercegovini.
Bit će organiziran i susret predstavnika bh. izdavača i knjižnica, što će biti prigoda da se napravi platforma i okvir gdje bi se rješavala otvorena pitanja, a sve u cilju unaprjeđenja pozicije bh. knjige u knjižnicama. Podsjetimo, skupina bh. izdavača koju čine: Buybook Sarajevo, Connectum Sarajevo, Dobra knjiga Sarajevo, Hrvatski leksikografski institut Mostar, Synopsis Sarajevo, University press Sarajevo i Vrijeme Zenica, pokrenula je inicijativu za afirmaciju i spašavanje bh. izdavaštva, udruživši se u Zajednicu. Problemi s kojima se izdavači u BiH susreću su ogromni i veliki, ali oni odlučujući su visoki fiskalni nameti na promet knjigama i nedostatna financijska potpora izdavanju novih naslova. Najveći neprijatelj bh. izdavaštva je nelegalna konkurencija i široko rasprostranjena distributivna piraterija, odnosno ulična preprodaja sumnjivih izdanja knjiga koja narušava same temelje izdavačke djelatnosti, slažu se nakladnici. Ti preprodavači knjiga, koji u BiH dolaze uglavnom iz Srbije i Crne Gore, nelegalno prodaju tuđa autorska djela po ulicama, dok im gradske službe i financijska inspekcija uglavnom izlaze u susret puštajući ih da vrše nelegalne radnje i na taj način same sudjeluju u kriminalnim radnjama, što je apsurd.
Knjige pod šatorima
“Cijela zemlja je od svibnja do listopada prekrivena šatorima u kojima se prodaju uglavnom nelegalno zatečene knjige, koje nemaju deklaraciju, carinu, nemaju označen PDV, nemaju označenu cijenu, ljudi koji prodaju knjige nemaju registriranu djelatnost, nemaju boravišnu dozvolu, jer se radi uglavnom o knjigama koje dolaze iz Srbije i Crne Gore. “Tamo gdje se knjige prodaju, moraju se prodavati s računima fiskalnih kasa, kako bi se promet mogao legalizirati i kako bi svi imali iste poslovne uvjete i kako bi svi koji se bave knjigom od nje plaćali poreze. To se sve treba objediniti i onda ta veća objedinjena sredstva usmjeriti u fondove, zatim formirati neke nove fondove, na svim razinama, i povećati postojeće fondove i davati novac, po normalnim kriterijima, onima koji su u stanju napisati, urediti i objaviti knjigu na jeziku koji je služben u zemlji.”
Zajednica izdavača/nakladnika zalažu se da se uvede, kao u susjedstvu, posebna stopa PDV-a kada su u pitanju knjige i kada su u pitanju novine i neke druge vrste artikala koje su nužne za šire stanovništvo. Stopa PDV-a je u susjedstvu od pet do osam posto, i to je korektna i podnošljiva stopa, koja bi mogla urediti domaće tržište.