Gotovo trećinu stanovnika Bosne i Hercegovine za šest godina činit će umirovljenici. Prema podacima dokumenta “Fiskalna devalvacija u funkciji uklanjanja unutarnjih i vanjsko ekonomskih neravnoteža”, Federacija BiH suočava se s procesom starenja populacije, odnosno povećanjem udjela treće dobi u ukupnoj populaciji, piše Večernji list BiH.
Prioritet moraju biti mladi
“U razdoblju od 2008. do 2016. godine broj umirovljenika kontinuirano je rastao po prosječnoj stopi od 2,3% godišnje. Projekcije rasta broja umirovljenika govore nam da ćemo u 2026. samo u Federaciji BiH imati gotovo 520.000 umirovljenika”, navodi se u spomenutom dokumentu.
Usporedbe radi, Zavod MIO trenutačno ima 427.883 korisnika. Ako uzmemo u obzir podatke Agencije za statistiku BiH koji govore kako je prošle godine u ovoj zemlji živjelo svega 2,7 milijuna stanovnika te da Republika Srpska ima više od 260.000 umirovljenika s tendencijom rasta, jasno je kako BiH mora iznaći načina da zadrži mlade radno sposobne ljude i osigura im posao ili će za nekoliko godina morati uvoziti radnu snagu kako bi mogla isplaćivati mirovine. Podaci Agencije za statistiku govore kako se broj stanovnika BiH rapidno smanjuje. Prema jednoj od anketa, najviše se smanjuje broj stanovnika mlađih od 15 godina. On je 2013. iznosio 452 tisuće, a 2018. samo 305 tisuća. To je pad za nevjerojatnih 32,5 posto.
Nastavak pada
U istom razdoblju radna snaga pala je s 1,133.000 na 1,008.000. Ako se ostvare procjene dokumenta “Fiskalna devalvacija u funkciji uklanjanja unutarnjih i vanjsko ekonomskih neravnoteža”, odnos broja umirovljenika i radnika u Federaciji BiH 2026. bio bi 1:0,9. Za normalno funkcioniranje mirovinskih fondova potrebno je imati tri zaposlena radnika na jednog umirovljenika. Osim nepovoljnog odnosa broja radnika i umirovljenika, dodatni problem su niske plaće, pa su mali i iznosi koji se uplaćuju na ime doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, upozoravaju ekonomisti.
Stručnjaci naglašavaju kako projekcije rasta broja umirovljenika pozivaju na žurne reformske korake. “Rasterećenje rada i povećanje broja radnih mjesta predstavlja najracionalniju reformu i najveći doprinos stabilizaciji mirovinskog fonda. Ovakav pristup ujedno bi predstavljao i osnovu za strategiju održivosti i uz dodatne mjere osigurao bi dugoročnu stabilnost Zavoda MIO”, navodi se u spomenutom dokumentu. O stabilnosti Zavoda ovisi isplata, ali i visina budućih mirovina. Iako se one trenutačno isplaćuju preko jedinstvenog računa riznice, za očekivati je da će povećanje broja umirovljenika i smanjenje broja radnika utjecati na mogućnost isplate. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, početkom godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 832.200, a od toga je 360.918 žena.•