Hrvatski premijer Andrej Plenković tijekom jednodnevnog posjeta Bosni i Hercegovini susreo se s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i vodstvom obaju domova Parlamentarne skupštine zemlje te, očekivano, zaobišao Predsjedništvo BiH zbog nelegitimnog člana bh. Predsjedništva Željka Komšića i potvrdio da je zemlja koju predvodi najsnažniji međunarodni zagovornik reformskoga procesa i približavanja europskim i euroatlantskim integracijama, piše Večernji list BiH. Bez okolišanja Plenković je upro prstom u političke elite, pozivajući ih da do kraja ovoga mjeseca pokažu odgovornost i provedu ključne reforme, navodeći kako nema vremena za bilo kakve odgode, posebice s obzirom na događanja na istoku Europe.
Vidljiv napredak
- Proces proširenja EU-a trenutačno se nalazi u ključnoj fazi. Ruska agresija na Ukrajinu i posljedica takve Putinove politike ubrzale su proces proširenja EU-a. U takvom kontekstu potrebni su napori BiH da, nakon prošlogodišnjeg stjecanja statusa kandidata za članstvo i postavljenih 8 plus 1 kriterija, ustavna i izborna reforma budu svojevrsni vodič, smjernica za reformski put. Želim danas ohrabriti Vijeće ministara i oba doma Parlamenta da učine napore u ovome vremenu i donesu zakone koji su poznati kao ciljevi godinu dana. Ako se to dogodi, svima nama koji smo zagovornici, prijatelji, odvjetnici, bit će lakše zagovarati pozitivne odluke, nego ako se neki od tih zakona ne donese. Dobro je što će predsjednica Europske komisije doći prije podnošenja izvješća Europske komisije da se tada pokaže politička volja, ali i konkretne operativne mjere koje će BiH poduzimati. Ta je poruka ključna i važna jer je taj trenutak sada. Dogodine nije realno očekivati fokus na ove teme - rekao je Plenković nakon susreta s predsjedateljicom Krišto. Hrvatski premijer razgovarao je i s vodstvom obaju domova Parlamentarne skupštine BiH koje su činili Dragan Čović, Kemal Ademović, Nebojša Radmanović, Denis Zvizdić, Darijana Filipović i Nikola Špirić. Plenković je dodao kako kod novih vlasti u BiH vidi potreban zamah i dinamiku, čime se jača vjerodostojnost države BiH. - Čestitam, prije svega, gospođi Krišto i njezinu Vijeću ministara te aktualnoj koaliciji na izrazito vidljivom iskoraku u funkcionalnosti zemlje u proteklih godinu dana. Taj je iskorak vidljiv u održavanju sjednica i dinamici rada Vijeća ministara. BiH s novim vlastima pokazuje institucionalnu stabilnost i time jača svoju vjerodostojnost na europskome putu - dodao je. Upozorio je kako sljedeća godina neće biti “dobra” za lobiranje za BiH jer će u prvome planu biti izbori za Europski parlament te velike krize. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ocijenila je da je doprinos Hrvatske BiH nemjerljiv. - Od predaje zahtjeva do dobivanja kandidacijskog statusa. Uvjerena sam da će premijer i Vlada nastaviti pružati potporu koracima BiH koji nas očekuju. Duboko sam uvjerena da je to otvaranje pregovora s EU-om - istaknula je vodeća žena Vijeća ministara. Ona je ocijenila kako je jedno od najvećih iskušenja za BiH provedba izborne reforme. - Unutar BiH opterećuju nas pitanja koja se tiču izbornog zakonodavstva. Moramo promijeniti Izborni zakon i provesti odluku Ustavnoga suda o legitimnom predstavljanju, a isto tako i odluke Europskog suda za ljudska prava. Te reforme su potrebne za izgradnju mira u BiH - istaknula je Krišto. Hrvatski premijer preduhitrio je pitanja medija te otkrio kako je Hrvatska odgodila eventualnu odluku o odlaganju radioaktivnoga otpada na lokaciji uz samu granicu s BiH do 2028. godine te će se i dalje odlagati u krugu nuklearke Krško.
Granica, plin...
- Postojeći sustav ostaje do nakon 2028. godine. Nastavljamo razgovore s BiH i Slovenijom u skladu s dobrosusjedskom suradnjom - istaknuo je. Pozvao je pri tome vlasti BiH da ojačaju svoje granične kontrole s obzirom na veliki porast broja ilegalnih migracija. - Želio bih potaknuti BiH da unaprijedimo suradnju u suzbijanju nezakonitih migracija. BiH i Hrvatska nalaze se na zapadnobalkanskoj ruti. Hrvatska želi s BiH još snažniju suradnju policije u kontroli granice, primjeni readmisije te sklapanja sporazuma s Frontexom. Apeliram na BiH za usklađivanje politike viznoga režima s onim što postoji u EU - rekao je hrvatski premijer. Upitan o mogućem sklapanju sporazuma BiH i Frontexa, europske agencije za kontrolu granica, hrvatski premijer je istaknuo kako bi takva pozicija bila “vrlo korisna jer BiH ima veliki priljev migranata. - Uloga Frontexa bila bi korisna - rekao je predsjednik hrvatske Vlade u Sarajevu. Pozvao je i na povezivanja plinovoda Hrvatske i BiH tzv. Južnom plinskom interkonekcijom kako bi se “dio toga plina u suradnji s Mađarskom i Slovenijom stavio i u funkciju energetske neovisnosti BiH”. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH istaknula je kako je Republika Hrvatska jedan od najvažnijih partnera Bosne i Hercegovine, navodeći kako o tome govori golema gospodarska razmjena te brojni projekti koji se sufinanciraju iz proračuna Republike Hrvatske.