Vakuum u novčanicima, u kombinaciji s često paprenim cijenama, utjecao je na to da nam, naprimjer, teletina i janjetina u tanjurima češće služe kao prilog, a ne kao glavno jelo. Trgovci na tržnicama kažu da građani kupuju, recimo, tri četiri jajeta, kao i jednu jabuku, dvije paprike dvije rajčice, ili dva limuna, odnosno na komad. Sve to dovoljno govori o financijskim problemima u kojim se nalaze građani u BiH. Ekonomskom krizom posebno su pogođeni mesari, odnosno mesnice. Nedavno objavljeno istraživanje vezano uz kupovnu moć mesa otkriva trenutnu sliku ekonomskog stanja građana i njihovog standarda.
Razlike u cijenama
Tako u banjolučkim mesnicama kažu da građani kupuju i po 150 grama mesa jer više novca nemaju, a slično je stanje i u tržnim centrima. Nažalost, primjetna je slabija kupovna moć bh. građana i kupaca. Po pravilu kupci danas kupuju količinu za jedan obrok, dakle puno manje nego inače. Primjerice mljeveno meso se kupuje često po 100 do 300 grama, ili pak nekoliko komada piletine. Kada su u pitanju veliki tržni centri gdje je meso nešto jeftinije u odnosu na tržnice, npr. u Mercatoru kažu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do promjena u kupovnoj moći i navikama stanovništva. Evidentno je, ističu u Mercatoru, da danas kupci više prate akcije i detaljno planiraju svoje kupovine. Prilikom kupovine mesa i mesnih prerađevina kupci se češće odlučuju na kupnju manjih količina. Međutim, broj kupaca u “Mercator” trgovinama raste, tako da se može zaključiti da stanovnici kupuju češće, ali u manjim količinama, jer se ne bilježe značajnija odstupanja u usporedbi s ranijim godinama. Što se pak tiče ostalih većih centara, primjetne su česte akcije mesa kako bi se privukli kupci. Cijene su pristupačnije u odnosu na tržnice.
Tako kilogram teletine s kostima na sarajevskoj tržnici košta oko 13 konvertibilnih maraka, a u Konzumu po akcijskoj ponudi od 10 do 11 KM. Teletina bez kosti na sarajevskoj tržnici košta 19 konvertibilnih maraka po kilogramu i češće služi za gledanje nego za kupovinu. Problemom kupnje namirnica životinjskog podrijetla bavili su se i Ombudsmani za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini. Nakon višemjesečne analize, ustanovili su da se kriza odrazila na kupnju hrane životinjskog podrijetla. Prema njihovom izvješću, navodi se kako je najbolji pokazatelj krize smanjena kupovna moć potrošača koja se, između ostalog, zrcali i u kupovanju manjih količina pogotovo onih namirnica koje su skuplje. Takav je slučaj i s mesom, koje se sve češće koristi kao začin, tako da se i kupuje u malim količinama.
Sve više piletina
Stanovnik Bosne i Hercegovine godišnje u prosjeku pojede najmanju količinu mesa, u usporedbi s građanima europskih zemalja. Dok građani BiH godišnje jedu 21,3, stanovnik u Europskoj uniji za 12 mjeseci potroši čak 77 kilograma mesa. Posljednjih godina piletina se najviše servira na trpezama u Bosni i Hercegovini zato što je ona i najjeftinija.