Pandemija promijenila svijet

Tri godine od pojave korone u BiH zaraza odnijela više od 16.000 života

Tri godine od pojave korone u BiH zaraza odnijela više od 16.000 života
07.03.2023.
u 21:05
Pandemija koronavirusa promijenila je svijet u rapidnom roku, a svakodnevni život počeo se odvijati po pravilima “novog normalnog”. Od panike i straha koji su zavladali u ožujku 2020. godine došli smo do toga da koronu tek rijetko spomenemo
Pogledaj originalni članak

Prije tri godine potvrđen je prvi slučaj zaraze koronavirusom u BiH. Prvi slučaj COVID-19 u BiH je zabilježen 5. ožujka. Riječ je o muškarcu koji se nekoliko dana ranije vratio iz Italije. Izvanredna situacija proglašena je 16. ožujka, a 12 dana kasnije i izvanredno stanje.

Ni tri godine nakon izbijanja pandemije koronavirusa nema jasnog odgovora na pitanje kako je nastao taj virus. Ravnatelj FBI-a rekao je kako je njegova agencija procijenila da je pandemiju vjerojatno prouzročio incident u laboratoriju u kineskom Wuhan​u. Peking je osudio novo američko izvješće i zatražio da prestanu klevetati Kinu.

Prvi slučaj 5. ožujka

Pandemija koronavirusa promijenila je svijet u rapidnom roku, a svakodnevni život počeo se odvijati po pravilima “novog normalnog”. Od panike i straha koji su zavladali u ožujku 2020. godine došli smo do toga da koronu tek rijetko spomenemo. Od ožujka 2020. do 29. prosinca 2022. godine u BiH je evidentirano 16.225 smrtnih slučajeva, od čega u FBiH 9086, RS-u 6593, a u Distriktu Brčko 546. Tri godine nakon potvrde prvog slučaja COVID-19 u Bosni i Hercegovini stanje je stabilno, no još uvijek nije riječ o običnoj virozi jer je i dalje na snazi proglašena pandemija, a zaraženi na dnevnoj razini i dalje umiru od posljedica virusa. Povoljna situacija u svijetu mogla bi dovesti do proglašenja kraja pandemije, nakon što ju je SZO proglasio 11. ožujka 2020. godine. Zadnja je evidentirana pojava podvarijante kraken, no pokazalo se da se svaki novi soj širi sve brže, ali i da ima sve blažu kliničku sliku. Manji je pritisak na bolnice te je manje umrlih. A koronavirus odavno je prestao biti tema broj jedan, kako među građanima tako i u medijima. Zanimanje za cijepljenje vrlo je malo, a ne tako davno građani su od vlasti tražili što žurniju nabavu cjepiva. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, do polovine siječnja je u Federaciji BiH za 607.829 doza cjepiva protiv COVID-19 istekao rok trajanja. Prema podacima Instituta za javno zdravstvo, u RS-u je u istom razdoblju istekao rok trajanja za 870.877 doza cjepiva. Dakle, u BiH je propalo 1,478.706 doza cjepiva. Iako nam se možda čini da je pojava COVID-19 najgori dio povijesti zbog blokade cijelog svijeta te velikog broja preminulih, pandemije su u prošlosti u više navrata harale Zemljom.

Pandemije tijekom povijesti

Pandemije su povijesno i trenutačno gledano izazivale mnogo straha i ljudskih gubitaka te se priče o njima prenose iz generacije u generaciju kao ozbiljno upozorenje. Prvom zabilježenom pandemijom u povijesti smatra se peloponeska pošast koja je izbila tijekom Peloponeskog rata 430. godine prije Krista. I dok se o prvoj poznatoj pandemiji ne zna mnogo, već iduća velika pošast na koljena je bacila veliko Rimsko Carstvo. Procjenjuje se da je zaraza ubila oko 5 milijuna ljudi. I Istočno je Rimsko Carstvo, poznatije kao Bizant, nekoliko stoljeća poslije pogodila nova, još smrtonosnija pandemija tijekom koje je s lica Zemlje izbrisano više od polovine čovječanstva u tada poznatom svijetu. Sredinom 1300-ih kuga, poznata kao “crna smrt”, odnijela je živote oko 200 milijuna ljudi, što je u to vrijeme bilo više od polovine globalne populacije. O konkretnom uzroku “crne smrti” još se uvijek raspravlja, a mnogi stručnjaci tvrde da je pandemiju iz 14. stoljeća prouzročila bubonska kuga, što znači da nije bilo prijenosa s čovjeka na čovjeka, dok drugi tvrde da je možda bila i pneumonična. Zanimljivo je da kuga postoji i danas, međutim, znatno je manje smrtonosna zahvaljujući modernim antibioticima. Španjolska gripa, koja se pojavila 1919. godine, odnijela je čak 45 milijuna života, što je tada predstavljalo oko 2,5 posto stanovništva. Svaka nova pandemija vršila je novi i snažniji pritisak na civilizaciju i društvo da preispita svoje stavove vezane uz higijenu i javno zdravstvo, uz medicinu i znanost, ali i svjetonazor, odnosno stigmatizaciju te kulturološke, spolne, religijske i druge različitosti. Svaka pandemija potakne nove mjere i nova znanja te stavi imperativ na naš odnos prema svijetu i okolišu. •

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.