Ušli smo u novu, 2019. godinu, međutim, zanimljivo je analizirati po čemu ćemo pamtiti onu iza nas, ali i što bi odluke donesene tijekom 2018. mogle donijeti u predstojećem razdoblju, piše Večernji list BiH. Bila je ovo turbulentna godina: godina političkih potresa, tenzija, afera, godina ubojstava, pravosudnih procesa, godina borbe za dostojanstvo, pravdu i istinu. Na globalnoj razini pričat će se o povijesnom pristupu Sjevernoj Koreji, carinskom ratu s Kinom, slomu nuklearnog sporazuma s Iranom, najavljenom povlačenju vojske s kriznih žarišta, kaosu u Bijeloj kući, ostavkama ministara, stratega i savjetnika, svađama američkog predsjednika Donalda Trumpa s državnicima, pravnicima i novinarima...
Moguć rast PDV-a
To je bila godina u kojoj Europa i Britanija nisu naučile kako izgledati kao Brexit, u kojoj su populisti osvojili vlast u Italiji i Brazilu, a vrućina i požari ugasili su Zemlju.
Domaću scenu prošlu godinu obilježili su opći izbori, neslaganja oko “legitimnog predstavljanja”, zeleno svjetlo za aktiviranje MAP-a, migranti, Deklaracija o položaju Hrvata, sportski uspjesi i slično, za većinu građana, bila je to godina pukog preživljavanja. Za jedne, godina suza, straha, tuge i boli, za druge godina ponosa, slavlja i veselja. Običan građanin teško je izlazio na kraj s malom plaćom i svakodnevnim poskupljenjima. Ekonomisti tvrde kako su nedostatak kvalificirane radne snage i masovni odljev nezadovoljnih radnika s ovih prostora najveći izazovi s kojima se suočavalo gospodarstvo Bosne i Hercegovine u 2018. Prema njihovim tvrdnjama, velik broj i iznimno visoki iznosi parafiskalnih nameta, koji se plaćaju mimo redovitih poreza i doprinosa, bh. gospodarstvenicima su prava “omča oko vrata”, a već iduće godine stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) mogla bi biti uvećana dva posto. Pokazalo je to i najnovije izvješće Svjetske banke Doing Business koje je potvrdilo da BiH značajnije ne popravlja svoj poslovni ambijent. Zbog neprovođenja ekonomskih reformi, dodatno smo nazadovali u izvješću pa je BiH danas na 183. mjestu po proceduri pokretanja biznisa i lakoći poslovanja. Analitičari smatraju da se u ekonomskom smislu malo toga dogodilo u ovoj godini, što je vrijedno pozornosti i komentara, te da će 2018. ostati upamćena po novim trošarinama i nametima, rastu troškova života, iseljavanju i limitiranom ekonomskom napretku. Kako ističu, sve je počelo stupanjem na snagu novog Zakona o trošarinama, koji je bio okidač za divljanje cijena goriva, čije posljedice i danas osjećamo kroz skuplje gorivo i troškove života. Gotovo godina dana je prošla, uzete su stotine milijuna KM iz džepova građana za cestogradnju, a vidimo da nije počela gradnja nijednog novog metra najavljivanih autocesta. Udruga poslodavaca FBiH uputila je i zahtjev za formiranje koordinacijskog tijela za parafiskalne namete u FBiH. U zahtjevu je istaknuto da velik broj parafiskalnih nameta ima negativan utjecaj jer je to jedno nevidljivo opterećenje koje znatno utječe na smanjenu konkurentnost domaćeg gospodarstva, a smanjenjem i ukidanjem parafiskalnih nameta stvorili bi se povoljniji uvjeti za poslovanje bh. gospodarstvenika, a samim tim i za izgradnju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Također, ubrzao bi se ekonomski rast i razvoj države, smanjila siva ekonomija, povećala zaposlenost i privukli strani investitori. Mnogi ipak smatraju kako je odlazak radno-sposobnog stanovništva proces koji sve više dobiva zamaha i ostavit će nepopravljive posljedice na BiH. Dok se u Hrvatskoj val iseljavanja, barem onih masovnih, polako približava svome kraju i ne bi ih trebalo više biti u tako velikoj mjeri, u BiH su, prema procjenama, i 2019. i 2020. označene kao one u kojima će se odlaziti. Razlog je i novi Zakon o useljavanju u omiljenu državu radnika Njemačku, koji stupa na snagu 1. siječnja 2020., kad bi moglo otići 80 tisuća ljudi, što će biti rekordan egzodus.
Radnici odlaze iz BiH
Političke i intelektualne elite dovele su BiH na rub propasti, a nijedna reforma ne može zaustaviti odlazak obrazovanog stanovništva, a sigurnija odluka Njemačke mogla bi dodatno uništiti ta područja, kažu stručnjaci. Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da je u deset mjeseci 2018. građanima BiH izdano 13.198 radnih dozvola. Ako uzmemo u obzir da je u 2017. taj broj iznosio 9923 radnika, evidentno je da je došlo do povećanja odlaska bh. građana u Sloveniju.
Dok radna snaga odlazi, uglavnom zbog slabih i neredovitih primanja, od Nove godine veće su plaće za one na federalnim jaslama. Tako će, primjerice, federalnom premijeru samo osnovna plaća, bez minulog rada, biti za oko 150 KM viša i iznosit će oko 3240 KM, ministrima će biti za oko 140 KM viša i iznosit će oko 2970 KM, a parlamentarci će imati za oko 120 konvertibilnih maraka višu plaću plus minuli rad.