Čak 66,3 posto stanovništva u Hrvatskoj ima poteškoće s podmirivanjem osnovnih mjesečnih troškova. Hrvatska se tako našla na neslavnom četvrtom mjestu u Europskoj uniji po broju stanovnika koji imaju problem s troškovima poput režija, stanarine i hrane. Grčka prednjači na listi jer gotovo 90 posto stanovnika ima problem s podmirivanjem osnovnih životnih troškova, javlja HRT.
Siromaštvo se skriva
Od Hrvatske su u slabijoj poziciji još samo stanovnici Rumunjske i Bugarske. Prosjek stanovnika Europske unije kojima visoki troškovi života predstavljaju problem je 45,4 posto. Financijski najbolje stoje stanovnici Nizozemske, manje od petine njih ima problem sa servisiranjem osnovnih troškova. Podataka za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da nismo članica Europske unije, nema. U Bosni i Hercegovini broj siromašnih građana potpuna je nepoznanica. Štoviše, statistički sustav već godinama zaobilazi tu temu, a posljednji, i to potpuno pogrešni podaci o tome, rađeni su prije gotovo desetljeće.
Preciznije, kako je to prilikom ovogodišnjeg obilježavanja Dana pravde rekao akademik Žarko Papić, Agencija za statistiku BiH mjerila je siromaštvo 2015. godine, i to koristeći potpuno pogrešnu metodologiju, onu koja, naveo je, daje pogrešnu sliku i koja, zapravo, skriva siromaštvo. Radilo se, objasnio je, o tzv. relativnom siromaštvu. Prema tim podacima, u BiH je relativno siromašno bilo 16,9 posto stanovništva. - Prosjek Europske unije tada je bio 24 posto relativno siromašnog stanovništva, a koliko je pogrešna ta metodologija, vidi se upravo iz usporedbi ovih dvaju podataka, zato što ta metodologija mjeri razlike u prihodima, a ne siromaštvo - kazao je akademik Papić. Činjenica je da osobna primanja u Bosni i Hercegovini iz mjeseca u mjesec rastu, ali rastu i cijene hrane, što građane dovodi u krajnje nezavidnu situaciju i borbu za preživljavanje od prvog do prvog.
Dakle, kada dvoje ljudi u jednoj prosječnoj četveročlanoj obitelji radi, imaju prosječna primanja, ne mogu iznijeti minimalnu potrošačku košaricu. Odriču se svega, pa i hrane. Prema istraživanju UN-a, u Bosni i Hercegovini 17 posto osoba živi od 3 do 5 maraka dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva.
Začelje kolone
Prema podacima koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, za razliku od Luksemburga, Irske i Švicarske, koji predvode popis najbogatijih zemalja Europe kada se u obzir uzme bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, na začelju kolone među najsiromašnijim zemljama nalazi se Bosna i Hercegovina. Koliko je BiH po tom pitanju daleko od europskog prosjeka, ali i standarda u potrošnji, najbolje svjedoči podatak da građani Europske unije (EU) na hranu mjesečno izdvajaju manje od 15 posto svoje plaće. Da bi čovjek prehranio svoju obitelj, dakle, ako govorimo doslovno samo o hrani, prosječna plaća u BiH nije dovoljna. S druge strane, u Njemačkoj se obitelj može prehraniti s 30 posto prosječne plaće. Cijene hrane u BiH polako dosežu cijene koje su aktualne na Zapadu, a ima primjera da su i više.
Uzmemo li u obzir razliku u primanjima, cijene hrane su nam ogromne. Prema procjeni sindikata, koji jedini računaju potrošačke košarice, četveročlana obitelj u prosjeku mjesečno potroši više od 1200 KM za hranu, što je više od 40 posto ukupne potrošačke košarice. Ako uzmemo u obzir da više od 80 posto građana Bosne i Hercegovine ima primanja koja su ispod prosjeka, broj onih koji imaju poteškoće s podmirivanjem osnovnih mjesečnih troškova mjeri se u stotinama tisuća. Energetsko siromaštvo definicija je kojom se uspoređuje koliko neko kućanstvo ili pojedinac troše novca na energiju - električnu i toplinsku u odnosu na primanja koja ostvaruje. Dva istraživanja pokazuju da je više od 50% svih kućanstava u BiH energetski siromašno, odnosno da izdvaja više od 15% svojih primanja kako bi izmirilo račune za energiju.
Kad se sve to uzme u obzir, stojimo rame uz rame s Grčkom, ako nismo i mnogo lošiji. I ovogodišnji Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Bosna i Hercegovina dočekala je u siromaštvu, u skupini najsiromašnijih zemalja Europe, s dugim redovima ispred javnih kuhinja i s javnom kuhinjom za bebe.