"Iskoristite priliku i upoznajte se s kompanijom, otvorenim radnim mjestima, načinom rada i uvjetima koje kompanija nudi. Ako vas zanima sezonski posao na obalama Jadranskog mora, nudimo vam priliku da radite u jedinstvenom ambijentu te pri tome budete smješteni uz samu morsku obalu", glasi jedan od oglasa na bh. portalima, a kojim tvrtka iz Hrvatske pokušava privući radnike za predstojeću ljetnu sezonu. U protekle tri godine u ovoj je tvrtki, kako navode, radilo više od 2000 radnika iz BiH koji su se prijavili za posao na prezentacijama kompanije održane u više gradova BiH.
Stranci u Hrvatskoj
- Tražimo i zapošljavamo veliki broj radnika svih dobnih skupina na više od 20 različitih radnih mjesta, i to kuhare, pomoćno osoblje u kuhinji, sobarice, spremačice, konobare, servire, recepcionere, portire, vrtlare, radnike u praonici rublja, kućne majstore (električari, vodoinstalateri), redare na bazenu i mnoge druge. Naglašavamo da za navedene poslove nije bitna stručna sprema ni prethodno radno iskustvo (izuzev električara i vodoinstalatera, koji moraju imati relevantnu stručnu spremu), već isključivo motivacija i želja za radom i napredovanjem - navodi se u pozivu za prezentacije. Iz godine u godinu ugostitelji iz Hrvatske sve ranije kreću u "lov" na sezonce u BiH. One koji su prošlu sezoni odradili na Jadranu bivši poslodavci već zovu i nude im ponovni angažman. - Sin mi je prošle godine radio u Istri i bio je više nego zadovoljan. Poslodavac kod kojeg je radio zvao ga je prije nekoliko dana i nudio mu ponovni angažman za predstojeću sezonu. Rekao mu je da će još razmisliti, ali zasigurno opet ide. Zaradio je mnogo više nego što bi da je radio u Mostaru. Cijelu zimu troši novac od prošle sezone - kazao nam je jedan Mostarac. Stručnjaci smatraju kako će u 2024. godini u Hrvatskoj biti izdano barem 200.000 dozvola za boravak i rad stranaca. No, već prošle godine umalo je dosegnut taj broj. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH, od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad. Iz MUP-a Hrvatske otkrili su iz kojih je zemalja u protekloj godini stiglo najviše radnika. Iako se najviše govori o Filipincima, Nepalcima i Pakistancima, oni nisu dobili najveći broj radnih dozvola. Naime, 38.236 radnih dozvola (22,17 posto od ukupnog broja) izdano je državljanima BiH. Potom slijede državljani Srbije s 24.028 izdanih dozvola za boravak i rad (13,93 posto). Tek potom slijede Nepalci s 23.493 dozvole, Indijci s 15.627 dozvola, zatim Makedonci s 13.412 dozvola te Filipinci s 10.999 radnih dozvola. Manje od 10.000 radnih dozvola dobili su državljani Kosova (9922 dozvole), Bangladeša (8749 dozvola), Turske (5067 dozvola) i Albanije (4244 dozvole).
Olakšane procedure
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić smatra da bi već za pet godina u Hrvatskoj moglo biti više od pola milijuna stranih radnika. Prevedeno, svaki četvrti radnik tada bi mogao biti stranac. U proteklih nekoliko godina RH je liberalizirala uvjete za zapošljavanje stranaca jer, praktički, osim testa tržišta rada, za poslodavce gotovo da i ne postoji neko drugo ograničenje. Poznato je da BiH već odavno pati od nedostatka radnika pa se postavlja pitanje hoće li ovako masovan odlazak sezonaca u susjednu državu dodatno otežati situaciju. Odlazak stanovništva, a posebice mladih i radno sposobnih, gorući je problem BiH. Pretpostavlja se da će se trend iseljavanja stanovništva nastaviti i u idućim godinama, i to pojačanim intenzitetom zbog olakšavanja procedura za imigraciju u druge zemlje te zbog potrebe razvijenih europskih zemalja za radnom snagom. BiH već nedostaje radne snage, pa su poslodavci počeli "uvoziti" radnike čak iz Bangladeša i Nepala, dok radnici iz BiH svaki dan odlaze jer su plaće koje im poslodavci ovdje nude nedovoljne za preživjeti mjesec. Odlasci su posebno izraženi tijekom ljetne sezone. Posljednjih godina na Jadranu vlada prava pomama za sezonskim radnicima, posebice u ugostiteljstvu. Nude im plaće od 1000 do 1500 eura plus bonuse. Znatno više od onoga što poslodavci u BiH nude. Odluka Vlade FBIH da minimalnu plaću poveća s 596 KM na 619 KM, odnosno za samo 23 KM definitivno je kap koja je prelila čašu i poniženim i obespravljenim bh. radnicima. I oni koji ma je odlazak iz BiH bio zadnja opcija mizerna plaća zasigurno će donijeti prevagu u odluci otići ili ostati.