Iako procesuiraju najteža krivična djela, među kojima su terorizam i ratni zločini, Tužiteljstvo BiH nema bazu zaštićenih svjedoka, što može dovesti u opasnost same svjedoke, javio je BIRN BiH.
Vrlo često na suđenjima za ratne zločine u Sudu BiH svjedok se najavi imenom i prezimenom i kada uđe u sudnicu postupajući tužitelj tek sazna da je taj svjedok dobio zaštitne mjere ili u Haaškom tribunalu ili u istom sudu, samo u drugom predmetu.
U Tužiteljstvu BiH su rekli da bi za izradu baze zaštićenih svjedoka trebala biti “usklađena zakonska regulativa”.
U Ministarstvu pravde BiH pak navode da uspostava baze nije propisana zakonom, ali nije ni osporena. S druge strane, Sud BiH posjeduje bazu zaštićenih svjedoka, ali pošto sadrži povjerljive podatke, pristup joj je ograničen.
- Smatramo da je potrebno voditi potpunu evidenciju zbog osjetljive materije - naveli su u Sudu BiH.
U bazi, čija je izrada iznosila 24 tisuće maraka, nalaze se osobni podaci o svjedoku, podaci o zdravstvenom stanju i službene zabilješke.
- Upravo se kroz ovu evidenciju može vidjeti je li svjedok svjedočio ranije, gdje točno i je li, i ako jeste, koje je mjere imao - kazali su u Službi za odnose sa javnošću Suda BiH.
U Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) također postoji baza zaštićenih svjedoka.
Nenad Gočevski, glasnogovorink Ureda registrara MKSJ-a, kazao je da su podaci u bazi strogo kontrolirani.
Odvjetnica Vasvija Vidović, koja je godinama radila u MKSJ-u, ali i u pravosudnim institucijama u BiH smatra da je neophodno da Tužiteljstvotvo BiH uspostavi bazu podataka zaštićenih svjedoka.
- Zaštićeni svjedok iz Haaškog tribunala je povjerljiv svjedok i za sva druga pravosuđa. Iako sud dodjeljuje mjere, Tužiteljstvo svjedoka mora štititi i u fazi istrage - kazala je Vidović, pojasnivši da ako niže tužiteljstvo traži podatke o nekom svjedoku, Tužiteljstvo BiH mu mora reći da je riječ o zaštićenom, prenosi Fena.