Pozivajući se na iskustva zemalja članica EU-a, Vijeće za strane investitore u BiH, koje okuplja nekoliko respektabilnih stranih tvrtki čiji je rad godinama prisutan i na prostoru BiH, poziva sve relevantne institucije bh. vlasti da se u obrazovni sustav uvede studentska praksa, piše Večernji list BiH.
Puno zainteresiranih
“Praksa u obrazovnom sustavu bila je uglavnom vezana za srednje stručno obrazovanje koje, s obzirom na to da predstavlja najkraći put od obrazovanja do zaposlenja, treba najizravnije osiguravati upravo vještine i kompetencije relevantne za tržište rada. Jedan od ključnih segmenata srednjeg stručnog obrazovanja upravo je organizacija praktične nastave”, stoji u studiji pod nazivom “Studentska praksa u zemljama Europske unije, prijedlog modela za BiH”. Za provedbu praktične nastave zainteresiran je veliki broj tvrtki u BiH koje, kako se ističe, žele u programe visokog obrazovanja integrirati praktičnu nastavu koja se obavlja kod različitih poslodavca.
“Važno je naglasiti da se za neke, tzv. regulirane, profesije, poput medicine, prava, arhitekture i sl., u programima za stjecanje visokoškolskih kvalifikacija podrazumijeva obvezno provođenje prakse ili pripravništva te polaganja specijalističkih ispita u cilju stjecanja licencije za bavljenje tom profesijom. Međutim, praksa, odnosno praktična nastava, u drugim programima visokog obrazovanja nije u potpunosti integrirana kao obvezni ili izborni dio nastavnog plana i programa, premda postoje tendencije da se to promijeni”, stoji u istraživanju koje je provelo Vijeće za strane investicije u BiH. Za tu svrhu detaljno je analizirano pet studija o slučaju zemalja EU-a, prema kriterijima preporuka Vijeća EU-a o kvalitativnom okviru za pripravništvo (EU preporuke). Konačni cilj studije prijedlog je za dva modela studentske prakse koji bi mogli biti primijenjeni u Bosni i Hercegovini. Jedan model prakse prilagođen je tehničkim znanostima, a drugi društvenim. Također, studija na samom kraju prikazuje okvirni presjek troškova koji su potrebni kako bi se predloženi modeli mogli kvalitetno provoditi u BiH. Predstavnici studenata, prema njihovu zaključku, snažno su se zalagali za uvođenje obvezne prakse, dok su predstavnici poslovne zajednice i strukovnih udruga iskazali veću potporu dobrovoljnoj praksi smatrajući da bi bilo veoma teško svim studentima osigurati pristup praksi.
Predstavnici akademske zajednice istaknuli su da neki fakulteti već imaju u svojim pravilnicima utvrđenu obveznu studentsku praksu, a posebno su istaknuli da je kroz različite propise potrebno definirati termine kao što su: praktično osposobljavanje, stručna praksa, studentska praksa, pripravnički staž i ferijalna praksa.
Minimalno sati
Po ugledu na većinu članica EU-a, studentska praksa u tvrtki počinje od druge godine studija kako bi studenti stekli neka znanja prije početka prakse te su sudionici predložili da se isto pravilo uvede i u BiH, odnosno da praksa može početi tek od druge godine studija. Također, prijedlog je da studentska praksa u BiH traje minimalno 150 sati, odnosno mjesec dana, a maksimalno 300 sati, odnosno do dva mjeseca. Provedba studentske prakse u BiH upisala bi se kao dodatak studentskoj diplomi te ga studenti mogu koristiti kao svojevrsnu preporuku prilikom traženja prvog radnog mjesta. •