Uz iznose neizravnih poreza, koji su dosegnuli rekordnih deset milijardi KM, što su osjetile sve razine vlasti u BiH, Uprava za neizravno oporezivanje učinila je izniman napor kako bi poboljšala kvalitetu usluga poreznim obveznicima te ostvarila prelazak na elektronički način ispunjavanja obveza uz izgradnju infrastrukture i objekata diljem zemlje.
Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje Miro Džakula u intervjuu za Večernji list na isteku svojega mandata na čelu ove strateški značajne financijske institucije govori o rezultatima rada, izazovima s kojima se susretao, odnosu drugih razina vlasti..., ali i činjenici da je UNO povećanjem prihoda osigurao fiskalnu stabilnost svih razina vlasti u BiH, kao i mogućnost daljnjeg ekonomskog razvoja države.
- Rukovoditi najvažnijom institucijom za fiskalnu stabilnost svih razina vlasti u BiH zaista je zahtjevno. Riječ je i o najvećoj instituciji na razini Bosne i Hercegovine te su potrebne više nego dobre menadžerske vještine i znanja iz oblasti neizravnih poreza kako bi se vodilo jednu ovakvu instituciju, a posebno u složenoj državi kao što je BiH - naveo je Džakula.
Podsjeća kako su tijekom 2010. godine, prije njegova dolaska na čelo UNO-a, prihodi od neizravnih poreza iznosili 5,5 milijardi KM, a već 2011. godine, kada je došao na čelo ove najvažnije institucije za fiskalnu stabilnost BiH, prihodi su bili veći za 363 milijuna KM. U ovoj godini, pak, očekuje se kako će prihodi biti značajno veći od 10 milijardi KM.
Posebno je važna činjenica da je UNO, u skladu sa sustavom poreza na dodanu vrijednost, važna karika potpore izvozno orijentiranim poduzećima, i to kroz povrat PDV-a. U tom kontekstu Džakula nam je otkrio kako je samo tijekom prvih pet mjeseci ove godine UNO obveznicima vratio više od 900 milijuna KM. A kada govorimo o proteklom razdoblju i odnosu prema poslovnoj zajednici u BiH, Džakula ističe i kako je UNO od 2011. do 2022. godine gospodarstvu vratio 15 milijardi KM u čak 868 tisuća pojedinačnih povrata obveznicima.
Na poziciju ravnatelja UNO-a došli ste u vrijeme kada je situacija tražila znanje i hrabrost u suočavanju s izazovima. Danas, kada gledate na razdoblje koje je iza nas, možete li biti zadovoljni urađenim?
- Na poziciju v. d. ravnatelja Uprave za neizravno oporezivanje odlukom Vijeća ministara BiH imenovan sam prvi put na tri mjeseca s danom 24. veljače 2011. godine. Tad sam javno rekao da će UNO postati institucija od povjerenja svih u Bosni i Hercegovini. BiH je po svom ustavnom uređenju složena država, pa je samim time složeno i institucionalno uređenje poreznih administracija. Zadatak je svake porezne i carinske institucije da s jedne strane osigura prikupljanje i plaćanje svih zakonima propisanih obveza te s druge strane omogući poreznim obveznicima što jednostavniji, brži i lakši način ispunjavanja svojih obveza i ostvarivanja svojih prava. U razdoblju od nešto više od 12 godina postigli smo zaista značajan napredak na svim područjima. Prvo, prihodi od neizravnih poreza dosegnuli su razinu od rekordnih deset milijardi KM, što su osjetile sve razine vlasti u BiH. Uz to, učinili smo jako mnogo u smislu poboljšanja kvalitete usluga poreznim obveznicima, prelazak na elektronički način ispunjavanja obveza, a usporedno s tim radili smo i na izgradnji infrastrukture te objekata diljem Bosne i Hercegovine. Posebno sam zadovoljan činjenicom da je UNO povećanjem prihoda osigurao fiskalnu stabilnost svih razina vlasti u BiH, kao i mogućnost daljnjeg ekonomskog razvoja države.
Koliko je političko ozračje u kojem ste radili dok ste bili na čelu UNO-a - od problema, blokada, neriješenih pitanja... - otežavalo rad? Ipak, unatoč svemu, inzistirali ste na konsenzusu.
- Činjenica je da ravnatelja UNO-a imenuje Vijeće ministara BiH, dakle, ministri iz vladajućih stranaka, ali je, isto tako, još važnija činjenica da ravnatelj Uprave mora biti stručnjak iz oblasti neizravnih poreza i dobar menadžer. Najveću pozornost posvetio sam vraćanju profesionalizma u rad svih zaposlenih u Upravi te tako i stjecanju povjerenja, kako poreznih obveznika tako i svih onih kojima vršimo raspodjelu prihoda od neizravnih poreza. Sa zadovoljstvom mogu konstatirati kako je Upravni odbor UNO-a u prethodnom razdoblju, od kada sam na čelu institucije, redovito donosio sve odluke o raspodjeli prihoda između entiteta i odluke o poravnanju u raspodjeli prihoda, što znači da se vjerovalo podacima o krajnjoj potrošnji koje je obrađivao UNO i na temelju kojih su usvajanje ove odluke. Ono što bih mogao izdvojiti kao nedostatak je činjenica da je Uprava trebala biti više i bolje prepoznata od vladajućih struktura u smislu još snažnije potpore svim poslovnim aktivnostima Uprave.
Vidljivo je kako je iz godine u godinu rastao iznos prikupljenih sredstava od neizravnih poreza. Evo, u samo četiri mjeseca ove godine iznos je premašio tri milijarde maraka. Možete li se osvrnuti na rekordne iznose kojima se UNO može pohvaliti?
- Iako nam je 2022. godina bila rekordna po visini prikupljenih prihoda od neizravnih poreza, i u ovoj, 2023. godini pomičemo granicu po tom pitanju. U pet mjeseci 2023. godine prikupili smo 4 milijarde i 50 milijuna KM, što je za čak 260 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje prošle, rekordne godine. Dakle, već u prvom dijelu ove godine mogu slobodno reći kako smo osigurali još jedan rekord kad je u pitanju prikupljanje prihoda od neizravnih poreza. Podsjetit ću, tijekom 2010. godine, prije mog dolaska na čelo UNO-a, prihodi od neizravnih poreza iznosili su 5,5 milijardi KM, već 2011. godine, kada sam došao na čelo ove najvažnije institucije za fiskalnu stabilnost BiH, prihodi su bili veći za 363 milijuna KM, a imajući u vidu da će u 2023. godini ti prihodi biti značajno veći od 10 milijardi KM, dolazi se do zaključka da je Uprava u proteklom razdoblju udvostručila iznos prikupljenih sredstava od neizravnih poreza. Općenito, u razdoblju od 2011. godine do kraja 2022. godine UNO je prikupio 85,1 milijardu KM i brojke su te koje govore same za sebe. Dakle, brojke nemaju naciju, emociju ni političku stranku, a iz brojeva koji stižu iz UNO-a nedvojbeno je da smo postigli impozantne rezultate.
Samo u pet mjeseci ove godine UNO je vratio više od 900 milijuna maraka gospodarstvu. Koliki je značaj povrata sredstava za unaprjeđenje ekonomske slike BiH?
- Sustav poreza na dodanu vrijednost predviđa da svim obveznicima, a posebno izvozno orijentiranim tvrtkama, država izvrši povrat PDV-a ako su ispunjeni svi zakonom predviđeni uvjeti. U pet mjeseci 2023. godine UNO je obveznicima vratio više od 900 milijuna KM. Riječ je o zaista značajnim sredstvima koja se vraćaju u roku do 30 dana od dana podnošenja PDV prijave izvoznicima, a u roku do 60 dana ostalim obveznicima. U vrijeme kada je ekonomska situacija po pitanju gospodarstva iznimno teška, taj novac domaće tvrtke mogu usmjeriti u kreiranje dodane vrijednosti temeljem koje će bilježiti rast prihoda. Podsjećam, u razdoblju od 2011. do 2022. godine UNO je gospodarstvu vratio 15 milijardi KM u čak 868 tisuća pojedinačnih povrata obveznicima.
U kojoj je mjeri porast prihoda zapravo posljedica borbe protiv “sive ekonomije”?
- Moram istaknuti kako je najveći broj poreznih obveznika u BiH uredan, što znači da ti obveznici poštuju zakonske propise i samo prijavljuju te plaćaju svoje obveze. Naravno, nekad se, slučajno ili namjerno, potkradu i određeni propusti. Inspektori UNO-a su zato tu da izvrše kontrole i utvrde stvarnu obvezu. U razdoblju od proteklih 12 godina inspektori UNO-a obavili su na terenu više od 100.000 kontrola te naknadno utvrdili obvezu u iznosu od milijardu i 77 milijuna KM. Dakle, značajnim dijelom rast prihoda posljedica je kvalitetnog rada službenika UNO-a, podizanja razine usluga koje Uprava pruža poreznim obveznicima, ali jednim dijelom i zbog porasta cijena svih vrsta roba, što je slučaj ne samo u BiH već i u ostalim zemljama.
Bili smo svjedoci čestih operativnih akcija službenika UNO-a kojima se provode procesi borbe protiv korupcije i krijumčarenja. Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?
- U razdoblju od 2011. do 2021. godine organizacijske jedinice Odjela za provođenje propisa su u skladu sa svojim nadležnostima poduzimale mjere i radnje na otkrivanju, istraživanju, dokumentiranju i prijavljivanju kaznenih djela iz oblasti neizravnog oporezivanja te u skladu s tim podnijele 1125 prijava o postojanju osnove sumnje o počinjenom kaznenom djelu, gdje je šteta za proračun BiH iznosila 297,331.015,57 KM, kao i 88 dopuna po podnesenim prijavama s ukupnim iznosom štete za proračun BiH od 27,167.866,62 KM, što ukupno iznosi 324,498.882,19 KM.
U promatranom razdoblju skupine za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja su prilikom poduzimanja radnji, mjera i aktivnosti iz svoje nadležnosti ostvarile odlične rezultate rada, što je doprinijelo velikim zapljenama duhana i duhanskih proizvoda, tekstilnih proizvoda, mobilnih uređaja, parfema, rabljenih auta, obuće te razne druge robe stranog podrijetla koji nisu prijavljeni prilikom unosa u carinsko područje BiH i za koje počinitelji kaznenih djela i prekršaja nisu posjedovali dokumentaciju o podrijetlu. Vrijednost te oduzete robe procijenjena je na gotovo 90 milijuna KM.
Jeste li bili zadovoljni dinamikom raspodjele sredstava od trošarina na naftu i naftne prerađevine?
- Na svaku litru prodane naftne prerađevine na tržištu BiH obračunava se i plaća pripadajuća trošarina, čija visina ovisi o vrsti naftne prerađevine te dvjema cestarinama, jednoj u iznosu od 0,15 KM za održavanje cesta i drugoj u visini od 0,25 KM po litri za izgradnju autocesta. Uz to, po svakoj litri prerađevine obračunava se i plaća pripadajućih 17% PDV-a. Uzimajući u obzir sve spomenute prihode, UNO je prikupio zaista značajna sredstva po toj osnovi te smo ih proslijedili korisnicima, a to su entitetska ministarstva financija i nadležne entitetske kompanije koje se bave održavanjem i izgradnjom cesta i autocesta. Međutim, činjenica je da sva prikupljena sredstva po toj osnovi nisu iskorištena isključivo u te namjene, već su entiteti ta sredstva koristili i u neke druge svrhe.
U javnosti je bilo mnogo govora o uvođenju diferencirane stope PDV-a na određene namirnice. Kakav je vaš pogled na tu tematiku?
- Bez kvalitetne analize nikad se ne treba ići u smjeru uvođenja više stopa PDV-a. Mišljenja sam da je za Bosnu i Hercegovinu učinkovitija opcija jedinstvene stope PDV-a, ne umanjujući navedenim značaj potrebe da se radi na uspostavljanju jačih socijalnih programa koji će pomoći socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva. Ovo je ujedno i preporuka MMF-a po pitanju diferencirane stope. Uvođenje diferencirane stope prije provođenja reformi koje imaju za cilj smanjenje proračunskih opterećenja ne predstavlja produktivnu mjeru jer bi to moglo dovesti do umanjenja prihoda na jedinstvenom računu i do fiskalne nestabilnosti svih razina vlasti. U isto vrijeme bile bi smanjene mogućnosti za socijalne programe koji su namijenjeni socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva. Toga bi trebali biti svjesni svi koji budu u idućem razdoblju odlučivali o novom Zakonu o PDV-u u BiH.
Pokrenuli ste i važne procese koji se odnose na ulaganje u infrastrukturu, a poglavito nove granične prijelaze. Koliko će ti procesi značiti za jačanje protočnosti ljudi i roba, kao i za jačanje gospodarstva općenito?
- Moderni granični prijelazi svakako će utjecati na ubrzanje protoka i ljudi i roba, a kad je riječ o gospodarstvu, jedna od najznačajnijih stavki je da roba što brže stigne do krajnjeg kupca. UNO je u proteklom razdoblju zaista mnogo učinio po tom pitanju. Malo je prostora da se istaknu svi projekti koje smo završili, ali ću istaknuti najvažnije, kao što je izgradnja graničnog prijelaza Bijača, graničnih prijelaza Gorica i Ivanica, izgradnja Zračne luke Mostar, kao i izgradnja graničnih prijelaza Gradiška, Bratunac i Svilaj. Uz to, izvršili smo i izgradnju Središnjeg arhiva UNO-a u Mostaru, a vršena je i rekonstrukcija mnogih graničnih prijelaza. Uz granične prijelaze, ponosan sam što smo u proteklom razdoblju izgradili i objekte za smještaj zaposlenih u regionalnim centrima Mostar, Sarajevo i Tuzla.
Proveli ste u Banjoj Luci 12 godina, dali ste veliki doprinos ne samo UNO-u, instituciji koja je jako značajna za državu. Gdje se vidite u idućem razdoblju i budućnosti?
- Rukovoditi najvažnijom institucijom za fiskalnu stabilnost svih razina vlasti u BiH zaista je zahtjevno. Riječ je i o najvećoj instituciji na razini Bosne i Hercegovine te su potrebne više nego dobre menadžerske vještine i znanja iz oblasti neizravnih poreza kako bi se vodilo jednu ovakvu instituciju, a posebno u složenoj državi kao što je BiH. A gdje sebe vidim u budućem razdoblju!? Živimo u sadašnjosti u kojoj je mnogo izazova. Osobno se ni ranije nisam vidio na poziciji ravnatelja UNO-a, a, evo, proveo sam na toj poziciji dvanaest i pol godina, tako da je teško odgovoriti na pitanje gdje se vidim u budućnosti.
BiH u pogledu uvjeta za približavanje EU ima i dio koji se tiče tržišne ekonomije te slobodnog kretanja roba. Koliko ste već proveli i učinili kako bismo se približili EU?
- Sve ove godine UNO je radio na usklađivanju zakonskog okvira u BiH s legislativom EU-a, kako po pitanju carina, tako i po pitanju PDV-a i trošarina. U nekoliko projekata financiranih iz IPA sredstava smo sa stručnjacima iz carinskih i poreznih administracija Hrvatske, Slovenije i Austrije radili na svim važnim zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti neizravnih poreza. U 2022. godini UNO je počeo na nacionalnoj razini primjenjivati NCTS Konvenciju, i to potpuno uspješno, pa očekujemo da će gospodarstvo BiH uskoro imati punu korist od elektroničkih provoznih prijava čim BiH postane punopravna članica ove Konvencije.
Kako gledate na tematiku vanjske trgovine, a poglavito kada govorimo o nadolazećim promjenama, poput uvođenja sustava ETIAS na granicama?
- UNO nije izravno uključen u provođenje sustava ETIAS - Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanju putovanja za posjetitelje iz zemalja kojima nije potrebna viza za schengensku zonu, ali svakako podržavam sve ono što će našim građanima i gospodarstvenicima olakšati putovanja i poslovne aktivnosti.
Zagovarali ste zakonske izmjene u kontekstu luksuza. Što bi takve promjene donijele?
- Zagovornik sam ideje da određena zakonska rješenja trebamo preuzeti od zemalja Europske unije, koje imaju kvalitetno riješene porezne sustave. S tim u vezi logičnim se nameće ideja da oni koji imaju više plate i više obveza državi. Ponajprije mislim na ono što se danas smatra luksuzom, poput skupocjenih automobila ili nekih drugih luksuznih roba. Takve robe bi, osim porezom na dodanu vrijednost, trebale biti oporezovane i posebnim porezima ili trošarinama. Ovo je svakako samo moje mišljenje jer kreiranje politike neizravnih poreza u nadležnosti je Upravnog odbora UNO-a, Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH. Svako zakonsko rješenje koje spomenute institucije usvoje UNO će primjenjivati u praksi.
Mislite li kako je BiH propustila priliku zaštititi domaće tržište?
- Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH Europskoj uniji kojim se za proizvode s podrijetlom iz EU-a ne naplaćuju carinske pristojbe BiH je godišnje gubila i gubi značajna proračunska sredstva, a tržište smo u potpunosti otvorili neometanom uvozu, izvozu i prometu svih dobara, bez obzira na to otkuda ta dobra dolaze u BiH.
U stanju u kojem je bosanskohercegovačka ekonomija bila prije otvaranja granica, po mom mišljenju, bilo je potrebno zaštititi određene djelatnosti, kroz sustav prelevmana zaštititi domaću poljoprivrednu proizvodnju te još neke druge industrijske grane koje imaju značajnu ulogu u našoj ekonomiji kako bi domaće gospodarstvo spremnije dočekalo konkurenciju iz EU-a, što, nažalost, nije urađeno.
Kakva su vaša očekivanja kada je riječ o gospodarskim kretanjima u ovoj godini?
- Gospodarstvo u Bosni i Hercegovini dijeli sudbinu gospodarstava u zemljama članicama Europske unije, a s vjerom u naše gospodarstvenike očekujem rast BDP-a i u ovoj godini.
Koje prilike stoje pred domaćim gospodarstvom kada govorimo o približavanju EU?
- Naši gospodarstvenici po svojim poslovnim filozofijama, poslovnim strategijama, poslovnim misijama i vizijama, da dalje ne elaboriram, mogu se ravnopravno nositi s gospodarstvenicima iz EU-a.
Zato bih rekao da se gospodarstvenici ne trebaju približavati EU jer su oni već dio suvremenog poslovnog svijeta, dok država i njezine institucije trebaju učiniti znatne napore kada govorimo o približavanju BiH Europskoj uniji.•