Od 36 stranaka, dva neovisna kandidata i dvije koalicije, pa do 90 političkih stranaka, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata - u ovoj rečenici sažeto je 26 godina razvoja postratnog daytonskog parlamentarizma u BiH, a koji pokazuje kako je iz godine u godinu, iz ciklusa u ciklus, rastao broj stranaka koje su se prijavljivale za opće izbore, piše Večernji list BiH.
Godine 1996., u vremenu svježeg sjećanja na ratne strahote, prvi poslijeratni izbori u BiH donijeli su, iz današnje perspektive, skromne broje političkih subjekata - tek 36 strana te po dvoje neovisnih kandidata i koalicija. Idući opći izbori, održani 1998. godine, zabilježili su i stanovito povećanje sudionika u procesu, pa je tako bilo ovjereno 57 političkih stranaka, 10 neovisnih kandidata i 10 koalicija.
Oscilacije u broju
Dvije godine kasnije, na izborima 2000. godine zabilježen je pad broja, pa su tako ovjerene 44 stranke te 6 neovisnih kandidata, dok koalicija nije bilo. Izbori 2002. godine, prvi koji će uvesti četverogodišnji mandat, donijeli su sudjelovanje 57 stranaka, 3 neovisna kandidata i 9 koalicija. Zanimljivost je da tada ponovno slijedi pad broja subjekata. Tako je na općim izborima 2006. godine bilo 36 stranaka, 12 neovisnih kandidata te 8 koalicija. Izbori 2010. donose ponovni rast brojki, a dokaz je činjenica da je na istima ovjereno 39 stranaka, 13 neovisnih kandidata i 11 koalicija. Idući izborni ciklusi donijeli su i značajnije povećanje u broju političkih subjekata koji se natječu. Tako je na općim izborima 2014. bilo 65 stranaka, 24 neovisna kandidata i 24 koalicija, a četiri godine kasnije, na izborima 2018. godine 69 stranaka, 34 neovisna kandidata i 36 koalicija.
Za ove je izbore, kao što je poznato, za sudjelovanje na predstojećim izborima Središnje izborno povjerenstvo ovjerilo 145 političkih subjekata, i to 90 političkih stranaka, 38 koalicija, 17 neovisnih kandidata. Međutim, ždrijebano je ukupno 127 političkih subjekata jer se osam političkih stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10, koje su prethodno ovjerene, nisu podnijele kandidacijske liste. Tako će se na glasačkim listićima, kao što je poznato, naći 127 političkih subjekata, od toga 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata, ukupno 7257 kandidata.
U postupku ovjere kandidacijskih lista i kandidata Središnje izborno povjerenstvo BiH ovjerilo je ukupno 822 kandidacijske liste uključujući ranije ovjerenih 17 neovisnih kandidata.
Tri razine vlasti
Za opće se izbore tiska i 14 milijuna glasačkih listića, za što će biti utrošeno oko 120 tona papira. Povećanje broja političkih subjekata, a što je posebno došlo do izražaja u ovom, kao i prethodnom izbornom ciklusu, politolozi objašnjavaju ne toliko političkim pluralizmom koliko činjenicom da je osnivanje stranke u BiH dosta jednostavnije u odnosu na osnivanje neke druge nevladine organizacije. Na ovim izborima politička borba odvija se na tri razine vlasti.
Prva razina vlasti s imenima kandidata je ona državna, a kreće od Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odnosno triju pozicija - hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana kolektivnog šefa države. Slijedi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a pritom se u ovo zakonodavno tijelo biraju ukupno 42 zastupnika kroz dva entiteta - dvije trećine ili 28 neposredno se bira s teritorija Federacije BiH, a jedna trećina, odnosno 14 zastupnika s teritorija Republike Srpske.
Iduća razina neposrednih izbora je ona entitetska koju čine zakonodavna tijela Federacije i Republike Srpske. U Zastupnički dom Parlamenta Federacije tako se neposredno bira 98 zastupnika, a u Narodnu skupštinu RS-a 83 zastupnika. U kontekstu Republike Srpske birači s područja toga entiteta biraju i dio izvršne vlasti, odnosno predsjednika i dva potpredsjednika.
Opći izbori provode se i za županijsku razinu vlasti, pri čemu se biraju zastupnici u skupštine deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok brojke za svaku od pojedinih variraju. U skupštinu Posavske županije bira se 21 zastupnik, u Skupštinu Zapadno-hercegovačke 23, u skupštine Hercegbosanske i Bosansko-podrinjske po 25, u skupštine Hercegovačko-neretvanske, Srednjobosanske i Unsko-sanske po 30 zastupnika te u skupštine Sarajevske, Tuzlanske i Zeničko-dobojske po 35 zastupnika. •